Plućna hipertenzija tokom trudnoće je rijetko, ali izuzetno ozbiljno stanje koje može ugroziti i majku i bebu. Riječ je o bolesti srca i pluća koja uzrokuje otežano disanje i dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem.

Zbog toga je ključno da žene reproduktivne dobi s ovom dijagnozom shvate sve opasnosti koje trudnoća nosi.

U daljem tekstu donosimo pregled simptoma, mogućih komplikacija i načina liječenja, uz naglasak na složenost ovog stanja koje zahtijeva posebnu medicinsku pažnju.

Šta je plućna hipertenzija?

Plućna hipertenzija je hronična bolest kod koje dolazi do povišenog pritiska u krvnim žilama između srca i pluća. Zbog toga arterije u plućima postaju sužene i ukočene, što ometa protok krvi. Kao posljedica toga, tijelo ne dobija dovoljno kisika, a srce mora jače raditi kako bi pumpalo krv, što dugoročno može dovesti do zatajenja srca.

Najčešći simptomi uključuju nedostatak zraka, umor, vrtoglavicu, bol u grudima, oticanje nogu i ubrzan rad srca. Iako ne postoji potpuni lijek, bolest se može držati pod kontrolom uz terapiju, promjene u načinu života, a ponekad i hirurške zahvate.

Plućna hipertenzija u trudnoći – zašto je rizična?

Plućna hipertenzija u trudnoći nosi znatno veći rizik nego kod opšte populacije. Tokom trudnoće dolazi do velikih promjena u organizmu – povećava se volumen krvi, a srce mora pumpati više kako bi opskrbilo i majku i dijete. Moguće komplikacije uključuju srčanu insuficijenciju, prijevremeni porođaj, usporen rast fetusa, pa čak i pobačaj ili mrtvorođenje. Zbog svega navedenog, ljekari najčešće savjetuju da žene s ovom dijagnozom izbjegavaju trudnoću.

Kontracepcija i planiranje trudnoće

Ako imate dijagnosticiranu plućnu hipertenziju, važno je razgovarati s ljekarom o sigurnim metodama kontracepcije. Neke od opcija uključuju barijerne metode, intrauterini uložak ili hirurške zahvate. Važno je naglasiti da određene hormonske metode, poput onih koje sadrže estrogen, nisu preporučljive jer povećavaju rizik od krvnih ugrušaka.

Može li se plućna hipertenzija pojaviti tokom trudnoće?

Iako je rijetka, plućna hipertenzija se ponekad prvi put otkrije upravo u trudnoći. U nekim slučajevima simptomi su blagi ili neprimjetni godinama, a pogoršaju se tek tokom trudnoće. Rizični faktori uključuju porodičnu istoriju bolesti te postojeće bolesti srca ili pluća. Za dijagnozu i praćenje koriste se ehokardiogram i kateterizacija desnog srca.

Liječenje i praćenje

Ako se razvije plućna hipertenzija u trudnoći, potrebna je skrb multidisciplinarnog tima – ginekologa, kardiologa i pulmologa. Kontrole su česte, ponekad i svake jedne do dvije sedmice. Moguće terapije uključuju terapiju kisikom, lijekove za regulaciju stanja (uključujući pažljivo odabrane tablete za pritisak u trudnoći), planirani prijevremeni porođaj (najčešće između 32. i 34. sedmice) te carski rez u slučaju komplikacija. Planirani prijevremeni porođaj može značajno smanjiti rizik i omogućiti bolju medicinsku pomoć.

Razdoblje nakon porođaja

Važno je znati da je plućna hipertenzija posebno opasna ne samo tokom trudnoće, već i nakon porođaja. Rizik od komplikacija ostaje visok još najmanje dva mjeseca. Zbog toga je ključno ostati pod stalnim ljekarskim nadzorom, osigurati pomoć u brizi za novorođenče i pratiti simptome te reagirati na vrijeme.