Nakon što je proteklog vikenda u Zagrebu predstavljena karta takozvanog trećeg entiteta, bosanskohercegovačka politička scena oštro je reagovala porukom da nema mjesta novim podjelama. Na skupu je učestvovao i HDZ BiH, a visoka zvaničnica te stranke Marina Pendeš potvrdila je svoje prisustvo i izrazila zadovoljstvo prikazanom mapom. Ona je istakla da bi sličan događaj voljela vidjeti i u Sarajevu, dok se očekuje zvaničan stav Vlade Republike Hrvatske.

Iza karte i crvene granice krije se višedecenijski narativ zagovarača samoproglašene Herceg-Bosne. Lobički krugovi iz Brisela, Washingtona i sada iz centra Zagreba plasiraju ideju o podjeli, pod izgovorom spasa navodno neuspjele države. BiH je na to odgovorila protestnom notom hrvatskim vlastima.

Reakcije iz institucija

Ministarstvo vanjskih poslova BiH saopćilo je kako su građani uznemireni i zabrinuti te da očekuju jasno ograđivanje nadležnih institucija Hrvatske. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović poručio je da nema mjesta ni za kakve linije razdvajanja, etničke podjele niti ideje o trećem entitetu, naglasivši da to nikada neće biti dozvoljeno.

Stavovi HDZ-a BiH

Marina Pendeš iz HDZ-a BiH tvrdi da se ne radi o podjeli, već o spasu države. Ona je kazala da mapa prikazuje etničko čišćenje od 250.000 Hrvata od 1991. godine, te da je zbog toga skup organiziran u Zagrebu. Prema karti, hrvatski entitet obuhvatao bi zapadnu Hercegovinu, područje Mostara te odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini, što naziva federalizacijom.

Kritike i upozorenja

Delegat u Domu naroda PSBiH Safet Softić (SDA) ocijenio je predstavljanje karte direktnim napadom na državno-pravni poredak, ističući da se iz Hrvatske pokušava destabilizirati situacija u BiH. Delegat Zlatko Miletić skup je opisao kao okupljanje „kršćanskih cionista i neonacista“. Zastupnik SDP-a Saša Magazinović poručio je da su to politički pokušaji koji se ponavljaju svake četiri godine, ali da je izmjena Ustava u parlamentu nemoguća bez dvotrećinske većine koju zagovarači nemaju. Profesor ustavnog prava Davor Trlin dodao je da postojeći ustavni okvir ne podržava etnoteritorijalne podjele te da su takvi modeli već proglašeni diskriminatornim od strane Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava. Rješenje vidi u izmjeni odredbi o članstvu u Predsjedništvu i Domu naroda. Iza svih modela krije se borba za vrijednost glasa i legitimno predstavljanje, a karta je test i za domaće i za međunarodne aktere – izmijeniti Ustav BiH, ali ne na bazi stranačkih pamfleta već interesa svih građana.