Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije Bosne i Hercegovine priprema nove mjere kojima se želi stati na kraj zloupotrebama bolovanja. U planu su izmjene zakona i novi pravilnik koji bi trebali uvesti strožiju kontrolu, bez ugrožavanja prava onih koji su zaista bolesni.

Kako su naglasili iz Vijeća, nije riječ o uskraćivanju prava radnicima na bolovanju do 42 dana, već o prijedlogu da se teret troškova tog perioda preraspodijeli na drugačiji način između poslodavaca. Konačno rješenje bit će poznato nakon završetka teksta zakona o zdravstvenom osiguranju.

Zanimljivo je da se novi propisi pripremaju bez učešća federalnog i kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, institucija koje posjeduju najviše podataka o trajanju i kontroli bolovanja. Izostanak njihove uloge, upozoravaju, mogao bi umanjiti napredak u ovoj oblasti.

Pritisci na smanjenje doprinosa i finansijske promjene ugrožavaju stabilnost zdravstvenog sistema, ali Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona ističe da nijednom osiguraniku nisu smanjena prava. Podaci govore da gotovo polovinu ukupnih troškova bolovanja u Federaciji snosi Zavod, koji je samo u 2025. godini isplatio 28.742 konvertibilnih maraka za više od milion dana bolovanja.

U FBiH radnici u prosjeku provedu 25 dana na bolovanju godišnje, četiri puta više od evropskog prosjeka koji iznosi 6,5 dana. Postavlja se pitanje koliko su ta odsustva zaista opravdana, a koliko su posljedica zloupotreba. Građani Tuzle imaju podijeljena mišljenja.

Jedni smatraju da su zloupotrebe velike i da se često dešava da pacijenti koji su zaista bolesni dugo čekaju na termine dok drugi koriste bolovanje za lične potrebe. Drugi, pak, ističu da bi bilo bolje uvesti redovne obilaske ljekarskih komisija i tako provjeravati stanje prijavljenih na bolovanju.

Dok se najavljuje obračun s lažnim bolovanjima, ostaje otvoreno pitanje da li je korijen problema u pojedincima koji zloupotrebljavaju sistem ili u samom sistemu koji decenijama ne uspijeva spriječiti takve prakse.