Dijetetičarka Carly Sedleček ističe kako trešnje nisu samo osvježavajuća ljetna poslastica već i pravi saveznik zdravlja. Zahvaljujući obilju hranljivih tvari, ove voćke mogu unaprijediti san, ubrzati oporavak tijela i pozitivno djelovati na cjelokupno zdravlje.

Boju trešanja daju antocijanini, a bogate su i polifenolima poput flavonoida. Ovi fitonutrijenti posjeduju antioksidativna svojstva koja štite organizam. Sedleček objašnjava da antioksidansi smanjuju upale i neutrališu slobodne radikale, koji inače mogu oštetiti ćelije i doprinijeti hroničnim bolestima poput raka, dijabetesa i srčanih tegoba. Svježe trešnje također nude vitamine A (beta-karoten), C i E.

Analiza više istraživanja pokazala je da konzumiranje najmanje 45 trešanja dnevno može smanjiti upale izazvane slobodnim radikalima. Ipak, osobe osjetljive na salicilate – prirodne biljne hemikalije slične aspirinu – trebaju biti oprezne jer veće količine mogu izazvati stomačne smetnje i proljev.

Istraživanja ukazuju da trešnje mogu poboljšati kvalitet sna zahvaljujući visokom sadržaju melatonina, hormona koji reguliše ciklus budnosti i spavanja, zatim serotonina koji potpomaže proizvodnju melatonina te triptofana, aminokiseline koja podstiče stvaranje serotonina.

Studije provedene na trkačima na duge staze sugerišu da trešnje i višnje mogu smanjiti upale i ublažiti bol u mišićima nakon napornog treninga. Njihova antiinflamatorna i antioksidativna svojstva djeluju slično nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima poput ibuprofena, ali bez potencijalnih nuspojava na želudac, bubrege i srce.

Istraživanja potvrđuju da mnogi oboljeli od gihta koriste trešnje ili njihov sok kako bi smanjili rizik od napada. Nakupljanje mokraćne kiseline uzrokuje ovaj oblik artritisa, koji donosi jake bolove i otoke u zglobovima. Sedleček navodi da konzumiranje trešanja ili soka može sniziti nivo mokraćne kiseline i olakšati simptome. U studiji s više od 600 osoba oboljelih od gihta, oni koji su jeli trešnje imali su znatno manje napada.

Jedna šolja svježih trešanja sadrži oko 260 miligrama kalijuma, malo natrijuma i dosta biljnih sterola. Hrana bogata kalijumom, a siromašna natrijumom, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih bolesti. Biljni steroli dodatno doprinose regulaciji nivoa holesterola.

Trešnje imaju nizak glikemijski indeks i sadrže vlakna, što usporava rast šećera u krvi. Zbog toga su pogodna poslastica i za osobe s dijabetesom, ali se preporučuje umjerena konzumacija jer ipak sadrže prirodne šećere.

Trešnje sadrže antocijanine i melatonin koji mogu zaštititi ćelije od oštećenja. Također, u njima se nalaze bioaktivni spojevi koji mogu doprinijeti prevenciji određenih vrsta raka. Sedleček zaključuje da uravnotežena ishrana bogata voćem i povrćem može smanjiti rizik od različitih vrsta raka.