Ministri vanjskih poslova iz 18 evropskih zemalja, uključujući Sloveniju, izdali su zajedničku izjavu u kojoj hitno pozivaju na prekid sukoba između Izraela i libanskog pokreta Hezbollah. Sukobi su ponovo eskalirali nakon izraelsko-američkih napada na Iran, a evropski diplomati upozoravaju da situacija u Libanu postaje dramatična.

Zajednički pritisak i zabrinutost

“Izraelske vojne operacije u Libanu i napadi Hezbolaha moraju prestati”, istaknuli su ministri u izjavi koju je objavilo belgijsko Ministarstvo vanjskih poslova. Pored Slovenije, izjavu su potpisali i predstavnici Austrije, Belgije, Hrvatske, Južnog Kipra, Estonije, Finske, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Luksemburga, Moldavije, Norveške, Poljske, San Marina, Španije i Švedske.

Diplomati su izrazili užas zbog humanitarne situacije u Libanu, gdje je raseljeno 1,2 miliona ljudi, što čini gotovo četvrtinu stanovništva. Obećali su nastavak humanitarne pomoći i pozvali na zaštitu civila, osudivši napade na civilne ciljeve.

Poziv na dijalog i stabilizaciju

Ministri su pozvali Izrael da se uključi u direktne pregovore s libanskim vlastima, ističući da se reformske napore vlade u Bejrutu mora podržati, a ne potkopavati. “Napori za stabilizaciju Libana ključni su za trajni mir i sigurnost na Bliskom istoku. Diplomatija mora prevladati”, stoji u zajedničkoj izjavi.

Sukobi su ponovo izbili početkom marta nakon što je Hezbollah nastavio granatiranje Izraela kao odgovor na izraelsko-američke napade na Iran. Izraelska vojska je odgovorila masovnim napadima na ciljeve u Libanu i kopnenom ofanzivom na jugu zemlje, gdje su do sada stradala više od 1.300 ljudi.

Iako su zaraćene strane postigle sporazum o prekidu vatre u novembru 2024. godine, Izrael je nastavio s napadima, optužujući Hezbollah da se ponovno naoružava, a libansku vladu da je neefikasna u naporima da ga razoruža. Sporazum je predviđao razoružanje Hezbollaha i povlačenje njegovih snaga sjeverno od rijeke Litani, što se, prema Izraelu, nije dogodilo.