Novoobjavljeni dokumenti Ministarstva pravde SAD-a otkrivaju da je osuđeni seksualni prestupnik Jeffrey Epstein godinama pokušavao ostvariti susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U bazi podataka od preko 3,5 miliona datoteka, Putinovo ime se pojavljuje oko hiljadu puta, a među njima je i intrigantan e-mail iz oktobra 2014. godine.

Ponuda za susret

U poruci, čiji je pošiljalac redigovan, stoji: “Razgovarao sam s Putinom. On bi bio vrlo sretan da ga posjetite i objasnite finansijska tržišta u 21. vijeku. Digitalna valuta, derivati, strukturirane finansije. Dogovorio bih sastanak kada sljedeći put budete u Evropi. Siguran sam da ćete se vas dvojica svidjeti.” Epstein je poruku proslijedio Kathy Ruemmler, tadašnjoj glavnoj pravnoj savjetnici Goldman Sachs-a, tražeći savjet. Ruemmler je odgovorila da se njen stav nije promijenio i da odluku ne podržava.

Oprez je bio razumljiv s obzirom na tadašnju geopolitičku situaciju. Mjesecima ranije, Putin je poslao ruske trupe da anektiraju Krim iz Ukrajine, što je izazvalo široke sankcije SAD-a i EU i pokrenulo krizu koja će eskalirati u najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ipak, Epsteinova fascinacija Putinom i Rusijom nije jenjavala.

Pokušaji preko posrednika

Dokumenti pokazuju da je Epstein već u januaru 2014. godine pokušao preko bivšeg norveškog premijera Thorbjorna Jaglanda doći do ruskog lidera, koji je tada bio u Sočiju za vrijeme Zimskih olimpijskih igara. “Možete objasniti Putinu da bi trebalo postojati sofisticirana ruska verzija bitcoina”, pisao je Epstein. “To bi bio najnapredniji finansijski instrument dostupan na globalnom nivou.”

Epstein je u maju 2013. zamolio Jaglanda da mu obezbijedi audijenciju kod ruskog lidera, tvrdeći da je Putin “očajan” za privlačenjem zapadnih investicija. “Prepoznajem da su pitanja ljudskih prava u prvom planu vašeg putovanja, ali, ako vam je od pomoći, rado bih se sastao s njim u junu i objasnio rješenje za njegov glavni prioritet”, napisao je finansijer.

Jagland je odgovorio da mu sve to “nije lako objasniti Putinu” i da je njegov posao da obezbijedi sastanak. Epstein je ustvrdio da je Putin “u jedinstvenoj poziciji da učini nešto veliko, kao što je Sputnik učinio za svemirsku trku” i da bi se sastao s njim “najmanje dva do tri sata”.

Izgleda da je iz Moskve stigla kontraponuda koja nije oduševila Epsteina. U maju 2013. tvrdio je u poruci bivšem izraelskom premijeru Ehudu Baraku da je Putin predložio sastanak tokom Foruma u Sankt Peterburgu, ali da je on odbio. “Rekao sam mu ne. Ako želi da se sastanemo, moraće da izdvoji pravo vrijeme i privatnost”, napisao je.

Veze i vizumi

Dokumenti pokazuju da je Epstein već 2010. godine hvalisao se da ima “prijatelja od Putina” koji mu može pomoći da dobije rusku vizu. Na zahtjevu za godišnju rusku vizu iz 2011. naveo je da mu je viza izdavana svake godine osim jedne između 2002. i 2007. godine i da je putovao u tu zemlju. Nije jasno koliko je puta stvarno posjetio Rusiju, ali planovi su bili brojni.

Epstein je nastavio slati e-mailove Jaglandu u vezi sastanka s Putinom sve do juna 2018. godine, mjesec dana prije prvog samita Putina i tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Helsinkiju. “Volio bih se sastati s Putinom”, pisao je.

Izbor Trumpa 2016. godine dao je Epsteinu više prilika da neguje ruske kontakte, predstavljajući se kao osoba koja može objasniti novog političkog igrača. Tvrdio je, na primjer, da je podučavao pokojnog ruskog ambasadadora pri UN-u Vitalija Čurkina kako da razgovara s Trumpom.

Prema dokumentima, Epstein je također imao redovne kontakte sa Sergejem Beljakovim, bivšim zamjenikom ministra ekonomije i diplomcem FSB-a. U jednom e-mailu iz 2015. opisao ga je kao “vrlo dobrog momka”. Norveške vlasti su ovog mjeseca pokrenule istragu o korupciji protiv Jaglanda zbog njegovih veza s Epsteinom, što bivši premijer odbacuje.