Muzički omaž gradu soli
Tuzla u ritmu pjesme: Održan koncert “To je moja Tuzla”
Podijeli vijest
Pjesma kao ogledalo grada
U kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine, Tuzla se ističe kao grad u kojem je pjesma imala ulogu čuvara sjećanja. Sevdalinke, narodne pjesme i žabavna muzika nisu bile samo trenutni muzički izraz, već trajni zapisi o ljudima, prostoru i vremenu. Kroz pjesmu, Tuzla je dobijala svoj identitet, bila imenovana i očuvana.
Pjesme o Tuzli nastajale su u različitim vremenima i muzičkim formama, ali su dijelile zajedničku karakteristiku – ostajale su u sjećanju naroda. Iz tog ambijenta izrasli su brojni izvođači i autori koji su tuzlansku pjesmu pronijeli daleko izvan lokalnih okvira, učinivši je prepoznatljivom širom Bosne i Hercegovine i u dijaspori.
Kada se govori o simbolu muzičke prepoznatljivosti Tuzle, ime Nedžada Salkovića zauzima istaknuto mjesto. U kolektivnom sjećanju, njegovo ime je neraskidivo vezano za grad i pjesme o Tuzli, koje su zahvaljujući njegovim interpretacijama postale opće mjesto identiteta grada soli.
Muzičko putovanje kroz vrijeme
Na tom naslijeđu zasnovan je koncert “To je moja Tuzla”, manifestacija koja ima za cilj obnovu i reinterpretaciju najuspješnijih pjesama o Tuzli, koje su do sada snimljene. Program je osmišljen kao muzička cjelina – od najpoznatijih žabavnih pjesama o gradu, preko sevdalinki i narodnih melodija, do savremenih kompozicija nastalih u duhu tradicionalne bosanske pjesme.
Poseban naglasak koncerta bio je posvećen sjećanju na vrhunske tuzlanske autore i interpretatore koji su oblikovali muzički identitet grada, među kojima su i pjesme Fehima Fakića, ali i stvaralaštvo Rešada Čilimkovića, Pere Štumpfa, Rešada Bešlagića, Zekije Sumana, Muhameda Mujkanovića, Avde Vrabca, Rifata Šehića, Ekrem Pašića, Zekerijaha Džezića, Mujage Šadića, Safeta Dedajića, Nedžada Salkovića i drugih umjetnika čija su djela ostala trajno upisana u kulturnu memoriju Tuzle.
Uz pratnju Velikog narodnog orkestra, pod dirigentskim vođstvom Amira Softića, na koncertu “To je moja Tuzla” nastupili su izvođači koji su svojim glasom i interpretacijama obilježili pjesmu o Tuzli i pronijeli je daleko izvan granica grada. Publika je imala priliku slušati Džihada Polića, Hazima Jusufovića, Muhameda Hame Nalića, Mirzu Hamzića, Merimu Džafić, Sabinu Kasumović, Nesiba Delibegovića Neska, Murata Vrabca, Željka Lešića, Zlatana Mujkića, Senada Ajanovića Senča, Slobodana Brkića, kao i GVA Tuzlanke, čiji su ženski vokali nezaobilazan dio muzičke slike grada.
Kao gosti koncerta nastupili su Nihad Kantić Šike i Esad Kovačević, interpretatori čije su izvedbe duboko ukorijenjene u tradicionalni izraz i koji dodatno potvrđuju širinu i kontinuitet sevdalijske i narodne pjesme u Bosni i Hercegovini.
RTVTK i očuvanje muzičke baštine
RTVTK se godinama kroz televizijske sadržaje bavila temama muzičke baštine i kulture sjećanja. Kroz emisije “Bosnoljublja” i “Pjesmom o Bosni” kontinuirano je otvarala prostor pričama o baštinicima pjesme i njenom životu kroz vrijeme, bilježeći svjedočanstva generacija umjetnika koji su pjesme o Tuzli pronijeli daleko izvan njenih granica.
Kroz festivale, koncerte, radijske i televizijske arhive, kao i lične interpretacije, ove pjesme su s vremenom postale prepoznatljivo kulturno naslijeđe grada soli, potvrđujući da se muzički identitet Tuzle ne čuva samo pamćenjem, nego i trajnim javnim bilježenjem. Generalni medijski pokrovitelj je RTVTK.
Koncert organizuje Udruženje muzičara “Alegro”, s ciljem da svaki programski događaj bude priča i podsjećanje, a ne samo niz muzičkih numera. Manifestacija je zamišljena kao muzički amanet Tuzli i Tuzlacima, bez obzira gdje danas žive.
