A captivating space view of Earth highlighting Africa with vibrant blues and greens.

Foto: Pexels

Zastrašujuće promjene: Zemlja postaje neujednačena

prije 1 sedmica
Podijeli vijest

Zemlja se svakodnevno okreće brzinom od oko 1670 kilometara na sat, no najnovija istraživanja pokazuju da se energetska ravnoteža našeg planeta ozbiljno mijenja. Podaci prikupljeni satelitom NASA-inog programa CERES (Clouds and the Earth’s Radiant Energy System) ukazuju na to da sjeverna hemisfera postepeno „tamni“ u odnosu na južnu, što bi moglo imati dugoročne posljedice po globalnu klimu.

Studiju je objavio prestižni časopis PNAS, a vodi je Norman Loeb iz NASA-inog Langley Research Centra. Loeb upozorava da sjeverna hemisfera gubi više zračne energije nego južna — upija više sunčeve svjetlosti, ali reflektuje manje, zbog čega iz svemira izgleda tamnije.

„Razumijevanje ovih promjena ključno je za predviđanje budućih klimatskih scenarija. Naš cilj je identifikovati izvore disbalansa i pronaći načine da ga ublažimo,“ poručuje Loeb.

U idealnim uvjetima, okeanske struje prenose energiju između hemisfera i održavaju ravnotežu. Međutim, posljednjih dvadeset godina te struje više ne uspijevaju nadoknaditi disbalans izazvan promjenama na površini planete.

Glavni faktori koji utiču na promjene uključuju:

  • Topljenje Arktika i gubitak reflektirajućih površina (leda i snijega), što zamjenjuje tamniji okean koji upija više toplote.

  • Smanjenje količine niskih oblaka, koji dodatno reflektiraju sunčevu energiju.

  • Manje aerosola u atmosferi, koji iako pročišćavaju zrak, smanjuju formiranje oblaka i refleksiju sunčeve svjetlosti.

Prema NOAA-i, čak je i smanjenje emisija iz brodskog saobraćaja ubrzalo zagrijavanje jer su nestali reflektirajući tragovi u oblacima.

Zanimljivo je da dok je sjeverna hemisfera postala čišća, južna je doživjela suprotan efekt — usljed masovnih požara u Australiji i erupcija vulkana Hunga Tonga 2021. i 2022., koje su u atmosferu ubacile velike količine čestica.

NASA procjenjuje da razlika u energetskom bilansu raste za 0,34 vata po kvadratnom metru po deceniji — dovoljno da utiče na klimatske modele i dugoročne prognoze.

Naučnici sada raspravljaju o geo-inženjerskim pristupima koji bi mogli povećati refleksiju sunčeve svjetlosti, uključujući ubrizgavanje aerosola u stratosferu ili posvjetljivanje morskih oblaka.

Ako se trenutni trend nastavi, svijet bi mogao ući u novo klimatsko doba, u kojem sjever i jug više neće dijeliti istu količinu svjetlosti, toplote i stabilnosti, što bi značajno uticalo na globalne klimatske uvjete i ljudske živote širom planete.