Cjelokupni žiri 61. Venecijanskog bijenala podnio je kolektivnu ostavku deset dana uoči službenog otvaranja, što je izazvalo šok u svijetu umjetnosti.

Petoro članova žirija koje je postavila preminula umjetnička direktorica Koyo Kouoh objavilo je 30. aprila kratku poruku na Instagram profilu e-fluxa, oslanjajući se na prethodno objavljenu Izjavu o namjerama, bez ikakvih daljnjih pojašnjenja.

Sedmicu dana prije ostavke žiri je privukao pažnju saopćenjem da neće ocjenjivati nacionalne paviljone država čiji su čelnici optuženi za zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim krivičnim sudom, čime je pokrenuta diskusija o učešću Rusije i Izraela.

Žiri je predvodila Solange Oliveira Farkas, a činile su ga kustosice Zoe Butt i Elvira Dyangani Ose, profesorica Marta Kuzma te historičarka umjetnosti Giovanna Zapperi.

Nakon što je žiri podnio ostavku, organizatori su objavili da se dodjela nagrada, prvobitno zakazana za 9. maj, odgađa za 22. novembar 2026. godine. Umjesto tradicionalnih Zlatnog i Srebrnog lava, uvodi se novi sistem koji uključuje nagradu za najbolje nacionalno učešće među 110 učesnika.

Promjena sistema, kako navode, u skladu je s “duhom La Biennale koji počiva na otvorenosti, dijalogu i odbacivanju bilo kakvog isključivanja ili cenzure”. Organizatori ističu da Bijenale treba da ostane mjesto primirja u ime umjetnosti i slobode stvaralaštva.

Odluka je izazvala brojne reakcije. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova okarakterisalo je potez kao “zagađenje umjetnosti”, dok su organizatori Bijenala ranije branili autonomiju žirija.

Političke reakcije dodatno su podigle tenzije. Prema nekim izvorima, Evropska komisija je razmatrala obustavu finansijske pomoći Bijenalu, dok su se u Italiji pojavila podijeljena mišljenja o učešću Rusije. Dio italijanske vlade podržao je povratak Rusije, dok su ukrajinske vlasti uputile posebna upozorenja.

Ovo izdanje Bijenala ima i posebnu emotivnu težinu, budući da se održava kao posthumni projekat kustosice Koyo Kouoh, koja je preminula 2025. godine.