Iako se povremeno može čuti da će dan na Zemlji jednog dana trajati 25 sati, to je još uvijek vrlo daleka budućnost. Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, naučnici predviđaju da će za ovu promjenu biti potrebno otprilike 200 miliona godina, tako da nema potrebe za zabrinutošću.

Ideja o produžetku dana zasnovana je na postepenom usporavanju rotacije naše planete, a glavni faktor u tome je gravitacioni uticaj Mjeseca. Iste sile koje izazivaju plimu i oseku djeluju kao kočnica na Zemljinu rotaciju, produžavajući dan za male dijelove sekunde. Ovo je viđeno kao svojevrsno natezanje između Zemlje i Mjeseca.

Stalne promjene

Većina ljudi smatra da dan traje tačno 24 sata, ali to nije potpuno precizno. Kada bi se Zemljina rotacija mjerila u odnosu na udaljene zvijezde, trajala bi nešto kraće – to je takozvani zvjezdani dan.

Naša planeta se istovremeno okreće oko svoje ose i kruži oko Sunca, pa je potreban dodatni zaokret da bi se Sunce vratilo na istu poziciju. Osim toga, ni solarni dan od 24 sata nije potpuno stalan, jer njegova dužina blago varira, a na dugim vremenskim skalama primjetan je trend produžavanja.

Mjesec je ključni akter

Mjesec svojom gravitacijom utječe na okeane, stvarajući plimu i oseku. Međutim, plimne izbočine nisu savršeno usklađene s Mjesecom zbog trenja o okeansko dno, što oduzima dio rotacijske energije Zemlje.

Zbog toga se Zemlja okreće sve sporije, dok se Mjesec postepeno udaljava. Ovaj proces može se uporediti s kancelarijskom stolicom koja se vrti dok je lagano kočimo nogom – vrtnja se nastavlja, ali brzina opada.

Kako naučnici mjere usporavanje?

Gubitak od djelića sekunde nije moguće osjetiti u toku jednog ljudskog vijeka. Zato se koriste izuzetno precizni satovi, astronomska posmatranja i historijski podaci, uključujući drevna pomračenja.

Savremeni sistemi za mjerenje vremena prate sitne razlike između atomskih satova i stvarne Zemljine rotacije. Međunarodne institucije redovno objavljuju podatke o promjenama, a povremeno se uvode i takozvane prestupne sekunde kako bi zvanično vrijeme ostalo usklađeno s rotacijom.

Dugoročna prognoza

Ne postoji tačan datum kada će dan trajati 25 sati. Najpoznatije procjene navode period od oko 200 miliona godina, pod pretpostavkom da se odnos Zemlje i Mjeseca nastavi razvijati sličnim tempom.

Iako je dan od 25 sati teorijski moguć, toliko je daleko u budućnosti da neće imati praktičan uticaj na ljude, civilizaciju ili kalendare kakve danas poznajemo.

Ostali utjecaji na rotaciju

Osim plime i oseke, na Zemljinu rotaciju mogu utjecati i drugi faktori. Na primjer, preraspodjela mase usljed topljenja ledenih pokrivača ili promjena u podzemnim vodama može neznatno promijeniti brzinu rotacije.

Ovi procesi djeluju na manjim skalama, ali pokazuju da na dužinu dana utječe više različitih mehanizama. Čak i veliki inženjerski projekti mogu, barem u teoriji, imati merljiv uticaj, što podsjeća da je Zemlja složen i dinamičan sistem.