Jeste li se ikada probudili s mokrim jastukom od pljuvačke? Koliko je to uobičajeno i postoji li način da se spriječi? Pljuvačka je jedan od najvažnijih, ali često zanemarenih dijelova našeg organizma. „Bez pljuvačke bismo imali ozbiljne probleme“, ističe dr Mark Wolff, dekan Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Pensilvaniji.

Svakodnevno tijelo proizvede između 0,5 i 1,5 litara pljuvačke, a slinjenje je samo posljedica njenog izlaska iz usta. Iako je to uglavnom normalno, razumijevanje uzroka može spriječiti neugodne situacije. Stručnjaci su objasnili šta učiniti u vezi sa slinjenjem i kada potražiti ljekarsku pomoć.

Šta uzrokuje slinjenje?

Najčešće se slinjenje javlja kada se pljuvačka nakuplja brže nego što je možemo progutati. Tokom dana to normalno činimo, ali noću gutamo rjeđe i imamo manju kontrolu nad mišićima oko usta, objašnjava dr Emily Boss, direktorica pedijatrijske otorinolaringologije u Johns Hopkins Medicine. Disanje na usta dodatno povećava vjerovatnoću slinjenja jer pljuvačka lakše izlazi, a spavanje na boku ili stomaku, ili čak drijemanje u sjedećem položaju, zbog djelovanja gravitacije pogoršava situaciju, dodaje dr Christine Won, medicinska direktorica Yale centara za medicinu spavanja.

Djeca se sline više od odraslih. Bebe i mališani tek razvijaju kontrolu nad usnama, jezikom, vilicom i mišićima za gutanje, kaže Boss, dok nicanje zuba podstiče dodatno lučenje pljuvačke koja umiruje osjetljive desni. Mala djeca istražuju svijet ustima – sišu pale, grizu igračke ili sjede otvorenih usta – što pojačava slinjenje. Kod većine djece to se povuče kad mišići sazriju, obično oko četvrte godine.

Kako smanjiti slinjenje?

Promjena položaja spavanja može pomoći, navodi Won. Spavanje na leđima nije idealno za osobe s apnejom, ali je najbolje za smanjenje slinjenja. Ako se često prevrćete, jastuci postavljeni uz tijelo mogu djelovati kao zaštitnici. Rješavanje začepljenog nosa također pomaže – liječenje alergija ili prehlade olakšava disanje na nos i smanjuje slinjenje. Trake za nos mogu biti korisne, ali stručnjaci ne preporučuju ljepljive trake za usta jer otežavaju disanje.

Prije spavanja izbjegavajte hranu i piće koja podstiču lučenje pljuvačke. Kiseli okusi, ali i šećer u manjoj mjeri, aktiviraju pljuvačne žlijezde, upozorava Wolff. Refluks kiseline ima sličan učinak, pa je najbolje ne jesti neposredno prije spavanja i kloniti se začinjene ili masne hrane. Ako noću nosite Invisalign, retainer ili druge zubne naprave, pokušajte ne škrgutati zubima jer i to mehaničko podraživanje povećava proizvodnju pljuvačke.

Treba li posjetiti ljekara?

Noćno slinjenje je uglavnom bezopasno, ali dnevno slinjenje ili iznenadno pogoršanje razlog su za zabrinutost, kaže Won. To može ukazivati na ozbiljnije stanje poput apneje u snu ili strukturnog problema koji otežava disanje na nos. Kod djece su često uzrok uvećani krajnici ili adenoidi, male jastučiće tkiva u grlu, dok kod odraslih labavo masno tkivo u stražnjem dijelu grla može imati sličan učinak.

Slinjenje može biti i posljedica genetskih i neuroloških stanja koja utiču na kontrolu mišića ili gutanje, poput cerebralne paralize, Downovog sindroma, Parkinsonove bolesti, demencije, ALS-a ili moždanog udara. Liječenje zavisi od uzroka. Ako je riječ o problemu s disajnim putem, pomaže uklanjanje krajnika ili korištenje CPAP aparata, navodi Won. Neki pacijenti imaju koristi od vježbi gutanja ili oralne terapije za jačanje koordinacije usana, jezika i mišića.

U težim slučajevima, ljekari propisuju lijekove za isušivanje usta, ubrizgavaju Botox u pljuvačne žlijezde ili hirurški smanjuju njihovu aktivnost. Ipak, ove mjere se koriste oprezno jer pretjerano isušivanje može biti vrlo neugodno. „Premalo pljuvačke je veći problem nego previše“, zaključuje Wolff. Uglavnom, mokar jastuk može biti neugodan, ali nije razlog za brigu. „To je više smetnja nego hitan slučaj“, kaže Won.