Brisel se suočava s neobičnim sukobom između najmanje članice Unije i poznatog fudbalskog imena. U pitanju je plan EU-a da uvede porez na online klađenje, kojem se Malta žestoko protivi, a kampanju za njegovo uvođenje predvodi Peter Shilton, nekadašnji engleski golman i aktivist protiv kockanja. Cilj je prikupiti dodatni novac za budući budžet Unije, koji iznosi dva biliona eura, prema pisanju Politica.

Prijedlog je podijelio 27 članica, s jedne strane zagovornici industrije iz južne Evrope, a s druge zapadne zemlje predvođene Francuskom. Iako Komisija još nije dala službeni prijedlog, rasprave su već počele, a konačna odluka zahtijeva jednoglasnu podršku svih vlada.

Ovo je samo jedno od spornih pitanja u pregovorima o budžetu. Irska, koja predsjeda Vijećem, planira obnoviti razgovore kako bi se dogovor postigao do kraja godine, što nije lak zadatak jer Dublin mora pomiriti različite prioritete, od poljoprivrede do vanjske pomoći.

Nove poreze na nivou EU-a, poznate kao vlastita sredstva, moraju jednoglasno odobriti nacionalne vlade. Tim bi se novcem pokrili rastući troškovi odbrane i otplata pandemijskih dugova, bez velikog povećanja nacionalnih doprinosa.

Peter Shilton, poznat po primljenom golu Diega Maradone 1986., svoj život posvetio je borbi protiv ovisnosti o kockanju, s kojom se i sam nosio desetljećima. Uprkos podršci Brexitu, postao je lice inicijative Evropskog parlamenta za oporezivanje online klađenja.

Argumente Malte i kockarskih lobija odbacuje kao prazne priče. Zalaže se za veće poreze jer vjeruje da će to smanjiti prihode kladionica od oglašavanja, kojim se privlače novi igrači. “U suštini, njima je stalo samo do tuđeg novca”, rekao je Shilton za Politico tokom posjeta Briselu u junu.

Zagovornici poreza tvrde da bi se njime prikupilo više od 13 milijardi eura u narednom budžetskom razdoblju. Za neke je važnije rješavanje javnozdravstvenog problema, jer se procjenjuje da oko 80 miliona odraslih u svijetu ima iskustvo s ovisnošću o kockanju. “Na kockanje gledamo kao na bolest”, poručio je Shilton.

Malta je snažno uložila u industriju igara na sreću, koja uključuje lutrije, klađenje i kockarnice, a taj sektor čini oko 12 posto njenog BDP-a. Firme su se tamo preselile zbog blagog režima licenciranja, povoljnih poreza i ugodne klime.

Jedan anonimni diplomat EU-a rekao je da Malta “ovisi o industriji online kockanja jednako kao Njemačka o autima”. Iako su za rad u većini zemalja potrebne lokalne dozvole, malteška licenca ključna je za pristup bankarskim uslugama i tržištu EU-a.

Vlasti u Valletti tvrde da će viši porezi uništiti industriju, ojačati ilegalne operatere i natjerati Firme da napuste Uniju. “Malta neće prihvatiti nikakve poreze na nivou EU-a koji bi služili za financiranje potrošnje Unije”, izjavio je premijer Robert Abela u junu.

S obzirom na uticaj industrije, ne čudi što je pronašla saveznike među malteškim političarima u Briselu. Predsjednica Evropskog parlamenta, Maltežanka Roberta Metsola, prošle je godine otvorila međunarodnu konferenciju o kockanju u Rimu.

“Više sam nego ponosna što je sve počelo na mom rodnom otoku, Malti”, rekla je Metsola, misleći na SiGMA-u, maltešku firmu za organizaciju događaja usmjerenu na online kockanje, koju je osnovao njezin prijatelj s fakulteta.

Kockarski lobiji tvrde da se protive višim porezima jer će oni potaknuti potražnju na ilegalnom tržištu, koje je izvan dosega pravila EU-a. “Viši porez doveo bi do lošijih koeficijenata za korisnike, a to je važno jer je pristup ilegalnim tržištima u Europi udaljen samo jedan klik”, rekao je Maarten Haijer, glavni tajnik Evropskog udruženja za igre na sreću i klađenje (EGBA).

S druge strane, ekonomist Nicola Matteucci, koji je opsežno istraživao sektor, tvrdi da efekat nije tako trenutačan. “Postoji tačka u kojoj cijene premašuju određenu nivo i potražnja opada. No, to nije tako brzo kao što industrija sugerira”, kaže Matteucci. On smatra da većinu igrača neće odvratiti malo viši porezi i lošiji koeficijenti jer nisu potpuno racionalni potrošači.

Udruženja koje se bore protiv kockanja ističu da će viši porezi smanjiti potrošnju sektora na oglašavanje, što će spriječiti da potencijalni igrači uopće budu privučeni klađenjem. “Viši porezi stoga će značiti manje oglašavanja kockanja, što je, po mišljenju mnogih, od javnog interesa”, rekao je Derek Webb, osnivač zagovaračke grupe Campaign for Fairer Gambling.

Malta se udružila s drugim mediteranskim zemljama – Italijom, Portugalom i Španijom – kako bi osporila predloženi porez. To potvrđuju četiri diplomata upućena u rasprave. Prema procjenama Evropske komisije, porez od 3 posto na neto saobraćaj sektora online kockanja donosio bi oko 1.9 milijardi eura godišnje.

Očekuje se da će Španija, sa svojim velikim tržištem, biti među najvećim finansijskim gubitnicima ako se porez uvede, s procijenjenim godišnjim troškom od 414 miliona eura. Malti se predviđa račun od 165 miliona eura godišnje, što je nerazmjerno visok iznos za tako malu zemlju.

Portugal također oklijeva. Jedan portugalski zvaničnik navodi kako strahuju da bi viši porezi smanjili prihode državnih kladionica i lutrija. Taj se novac trenutačno usmjerava u programe zdravstvene zaštite i podrške mladima preko fondacije Santa Casa da Misericordia de Lisboa.

U međuvremenu, suzdržanost Italije iznenadila je protivnike kockanja, s obzirom na relativno slabu zastupljenost online klađenja. Očekuje se da će Rim plaćati tek 7 posto novog nameta.

Međutim, stranka Braća Italije premijerke Giorgie Meloni i ranije je pokazivala naklonost industriji. Prošle su godine njihovi zastupnici usvojili rezoluciju kojom se potiče ukidanje zabrane oglašavanja kockarskih tvrtki u profesionalnim fudbalskim klubovima.