Diplomatsko predstavništvo Rusije u italijanskoj prijestonici optužilo je u ponedjeljak Ukrajinu za smrtonosni bombaški napad koji se tokom vikenda dogodio u jednom italijanskom restoranu u Moskvi, ocijenivši ga kao pokušaj zastrašivanja italijanske zajednice koja živi i radi u Rusiji.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je saopćenje Ambasade bez dodatnih komentara.

U saopćenju se navodi da su “kijevski teroristi” namjeravali “prestrašiti Italijane koji rade u Rusiji i pokazati im da su i oni na meti te da bi mogli postati sljedeće žrtve nitkova”.

Prema dostupnim informacijama, u subotu uveče u restoranu “Balzi Rosi” život je izgubilo pet osoba, dok je 19 povrijeđeno, a italijanski kuvar i njegovo osoblje su ostali nepovrijeđeni zahvaljujući “budnosti i nesebičnoj posvećenosti ruskog obezbjeđenja svojoj profesionalnoj dužnosti”.

Ukrajinske vlasti se zasad nisu oglasile povodom ovih optužbi.

Nacionalni antiteroristički komitet Rusije, koji koordinira rad različitih sigurnosnih agencija, prvobitno je izvijestio o manjem broju žrtava u saopćenju objavljenom ubrzo nakon napada, navodeći da je bomba usmrtila tri osobe, među kojima ženu koja je unijela bombu u restoran, čuvara koji ju je zaustavio i jednog gosta, te da je 21 osoba ranjena kada je bomba eksplodirala blizu ulaza.

Komitet nije saopćio ko je bio meta niti ime organizatora.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin opisao je u nedjelju napad kao “brutalni teroristički čin”, ali nije precizirao ko stoji iza eksplozije u luksuznom restoranu smještenom u prizemlju stambene zgrade.

Pojedini ruski mediji tvrdili su da je meta napada bio ruski general koji je u tom restoranu slavio rođendan, a neki su isticali da je riječ o general-pukovniku Aleksandru Čajku, koji je predvodio trupe u neuspješnom pokušaju zauzimanja glavnog grada Ukrajine 2022. godine i nedavno je imenovan za komandanta ruskih vazduhoplovnih snaga, iako te tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene.

Poslovni dnevnik Komersant prenio je da je bomba, sakrivena u kutiji kao poklon, vjerovatno aktivirana daljinski te da žena koja ju je nosila možda nije bila svjesna njenog sadržaja, a navedeno je i da je bomba sadržavala oko kilogram eksploziva i metalne kuglice kako bi njeno djelovanje bilo smrtonosno.

Ruske vlasti su Kijev okrivile za niz bombaških napada i drugih incidenata na visoke vojne zvaničnike nakon što je Moskva poslala trupe u Ukrajinu u februaru 2022. godine, a ranije ove godine ruska Federalna služba bezbjednosti saopćila je da će vlasti pooštriti mjere zaštite visokih vojnih i vladinih zvaničnika.

U februaru je general-potpukovnik Vladimir Aleksejev, zamjenik načelnika vojno-obavještajne službe GRU, upucan tri puta u stambenoj zgradi u Moskvi, ali je preživio, dok je Ukrajina negirala umiješanost.

U decembru je eksplozijom automobila-bombe u Moskvi ubijen general-potpukovnik Fanil Sarvarov, načelnik Uprave za operativnu obuku Generalštaba ruskih oružanih snaga, a Ukrajina se uzdržala od komentara.

U aprilu 2025. godine, eksplozija automobila-bombe za koju je Moskva okrivila Kijev, ubila je general-potpukovnika Jaroslava Moskalika, zamjenika načelnika glavnog operativnog odjeljenja u Generalštabu Rusije, a Ukrajina nije preuzela odgovornost, ali je nagovijestila svoju umiješanost.

U decembru 2024. godine, bomba sakrivena u skuteru ubila je general-potpukovnika Igora Kirilova, koji je bio na čelu snaga nuklearne, biološke i hemijske zaštite ruske vojske, što je bio jedan od rijetkih napada koje je Ukrajina otvoreno priznala.

Među ostalim istaknutim žrtvama bombaških napada u Rusiji bili su Darija Dugina, kćerka uticajnog nacionalističkog mislioca Aleksandra Dugina, i Vladlen Tatarski, poznati prokremljovski vojni bloger, a Kijev je negirao umiješanost u napad na Duginu i ostao uzdržan u vezi s napadom na Tatarskog.