Nova istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Alternativa za Njemačku (AfD) ima 42 posto podrške birača u Saksoniji-Anhaltu, dok je Kršćansko-demokratska unija (CDU) daleko iza s 22 posto. Ukoliko se taj rezultat ostvari na izborima 6. septembra, AfD bi po prvi put od Drugog svjetskog rata mogla preuzeti vođenje jedne savezne pokrajine.

Dok ostale stranke i dalje odbijaju bilo kakvu koaliciju s AfD-om, njen kandidat Ulrich Siegmund najavljuje samostalno vođenje pokrajine. Ipak, ankete pokazuju da bi formiranje vlade bez AfD-a bilo gotovo nemoguće. Na saveznom nivou AfD je također vodeća stranka s oko 28 posto, dok Unija kancelara Friedricha Merza zaostaje s 21 posto.

Kopredsjednica AfD-a Alice Weidel izrazila je uvjerenje da će njena stranka odnijeti pobjedu u Saksoniji-Anhaltu i formirati vladu, što je potvrdila u intervjuu za ZDF. Samo dvije sedmice kasnije, 20. septembra, birači će u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji također izaći na birališta, gdje AfD prema anketama ima prednost.

SakSonyja-Anhalt je jedna od pokrajina u kojima AfD bilježi stalan rast. Na prošlim izborima 2021. osvojila je 20,8 posto glasova i postala druga najjača stranka, iza CDU-a s 37,1 posto. Aktuelna koalicija CDU-a, SPD-a i FDP-a prema anketama ne bi imala većinu, pa se postavlja pitanje hoće li uopće biti moguće sastaviti vladu bez AfD-a.

Ključni faktor bit će nastup manjih stranaka, posebno onih koje su blizu izbornog praga od pet posto. FDP bi ostao na tri posto, a Savez Sare Wagenknecht na četiri, što znači da ne bi ušli u parlament. Ako te stranke ne pređu prag, njihovi glasovi neće biti uzeti u obzir pri raspodjeli mandata, što bi moglo povećati udio AfD-a.

Uz AfD i CDU, u parlament bi prema anketama ušli Ljevica s 11 posto, SPD s osam i Zeleni sa šest posto. Time bi u pokrajinskom parlamentu bilo pet stranaka, dok bi FDP i Savez Sare Wagenknecht ostali ispod cenzusa. S 42 posto podrške AfD bi bila najjača, ali bez vlastite većine, pa bi rezultati manjih stranaka mogli biti presudni.

Alice Weidel ranije je izjavila da očekuje prijevremene savezne izbore već 2027. godine, a ne 2029. “Vjerujem da nećemo imati savezne izbore 2029. godine, imat ćemo ih mnogo ranije”, rekla je. Također je najavila da bi AfD, u slučaju ulaska u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz Šengena, ukidanje eura i zatvaranje granica.