Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini suočava se s ključnim izborom u trenutku kada društvo prolazi kroz velike izazove, a globalna kriza se produbljuje. Sabornici će morati da odluče ko će preuzeti odgovornost za zajednicu i pružiti joj autoritet i rješenja za brojne probleme – analizira Meliha Škrijelj.

Duhovni autoritet i lider

Husein ef. Kavazović, dosadašnji reisul-ulema, nije bio samo duhovni vođa, već i lider koji se suprotstavljao onima koji žele prikazati Bosnu i Hercegovinu kao poprište sukoba civilizacija. Pokrenuo je Deklaraciju protiv govora mržnje i islamofobije, koja je okupila 33 ugledna Bošnjaka iz različitih sfera, pokazujući da je spreman djelovati kada je to najpotrebnije.

„Nema odgovornih predstavnika bošnjačkog naroda koji prihvataju narativ o podjeli društva i zemlje niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini“, poručio je tada Kavazović, iako su ga često optuživali za politički angažman i stranačko svrstavanje.

Tokom dva mandata, Kavazović je zagovarao mir, pravdu za žrtve genocida u Srebrenici i prava Bošnjaka, a istovremeno je proveo reforme unutar Islamske zajednice. Svom nasljedniku ostavlja i naslijeđe i teret obaveza, a Senaid Zajimović, direktor Gazi Husrev-begovog vakufa, ističe da svi kandidati dolaze iz redova Islamske zajednice i da se od novog reisa očekuje moralni autoritet i posvećenost svakom džematu.

Tri kandidata i tri vizije

U utrci za mjesto vjerskog vođe više od četiri miliona muslimana nalaze se Nedžad ef. Grabus, Salem ef. Dedović i hafiz Mensur ef. Malkić. Iako svi ispunjavaju formalne uslove, njihovi pristupi se razlikuju: Dedović je poznat kao zaštitnik vakufske imovine u Hercegovini, Grabus se istakao kao diplomatska figura dok je bio ljubljanski muftija, a Malkić je svoj rad posvetio vjeri izvan javnog fokusa.

Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, smatra da će uspješan reis biti onaj koji uspije mobilizirati resurse Islamske zajednice širom svijeta – od Sydneya do Seattlea – za opće dobro i zajednice i društava u kojima djeluje.

Reis kao vjerski autoritet

Zajimović objašnjava da reis ima najveći vjerski autoritet, ali to ne isključuje političko djelovanje kada su ugrožena prava članova zajednice ili materijalni interesi Bošnjaka. Jedno od ključnih pitanja je i Ugovor između Islamske zajednice i države, koji je godinama blokiran, a trebao bi urediti odnose s najbrojnijom vjerskom zajednicom.

Alibašić naglašava da Islamskoj zajednici nisu potrebne posebne privilegije, već jednostavno sloboda vjerskog života – poput sat vremena za džumu, prava na odijevanje prema vlastitom uvjerenju i poštivanje izbora muslimanki.

Izbor pred važnim pitanjima

Sabor Islamske zajednice mora odlučiti kome će povjeriti vođstvo u vrijeme kada se BiH kreće ka EU, a prisutne su sve glasnije desničarske i islamofobne struje. Pred sabornicima je izbor između imena i programa, te između kontinuiteta i promjene nakon 14 godina Kavazovićevog upravljanja.