Veća primanja za penzionere

Novi zakon promijenio obračun: Najniža penzija u FBiH porasla na 692 KM

Novi zakon promijenio obračun: Najniža penzija u FBiH porasla na 692 KM

prije 22 sata
Konvertibilne marke i penzije
Konvertibilne marke i penzije
Podijeli vijest:

Od 2026. godine penzijski sistem Federacije Bosne i Hercegovine uređen je po novim pravilima. Zahvaljujući izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, uvedena su dva redovna usklađivanja u toku jedne godine, izmijenjena je formula obračuna, a rast penzija sada je tijesnije vezan za kretanje plata i troškova života.

Ranije su se penzije usklađivale samo jednom godišnje, i to 15. aprila, na osnovu rasta potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda. Novi način usklađivanja primjenjuje se 1. januara, a u obračun ulaze rast prosječnih plata i rast cijena. Koristi se omjer 60:40, pri čemu veći dio pripada onom pokazatelju koji je u tom trenutku povoljniji za penzionere.

Dva usklađivanja kroz četiri obračuna

Tokom 2026. godine sprovedena su dva redovna usklađivanja, a njihov finansijski efekat ostvaren je kroz četiri obračunska koraka, zbog dvije akontativne isplate i naknadno obračunatih razlika.

Od posebne je važnosti to što drugo povećanje nije obračunato na početni iznos penzije iz 2025. godine od 599 KM, nego na iznos koji je već uvećan prvim usklađivanjem, dakle na 666 KM. Svako povećanje tako ulazi u osnovicu za sljedeći obračun.

Najniža penzija na kraju 2025. godine iznosila je 599 KM. Nakon prvog akontativnog usklađivanja i naknadnog poravnanja u prvoj polovini 2026. godine, minimalna penzija povećana je na 666 KM, što je u prvih šest mjeseci donosilo 66 KM više mjesečno. Ukupan dodatni iznos za prvih šest mjeseci bio je 400 KM.

Drugim usklađivanjem penzija i konačnim poravnanjem u drugoj polovini 2026. godine, penzija je uvećana za dodatnih 28 KM i sada iznosi 692 KM. U poređenju s iznosom iz 2025. godine, riječ je o ukupnom povećanju od 92 KM mjesečno. Tokom drugih šest mjeseci penzioner će tako primiti oko 566 KM više.

Kada se saberu oba polugodišta, korisnik najniže penzije tokom 2026. godine primit će ukupno 966 KM više nego da je penzija ostala na prošlogodišnjem iznosu.

Konačni rast najniže penzije sa 599 na 692 KM iznosi ukupno 15,08 posto za ovu godinu.

Novi model znatno izdašniji od stare formule

Da nije bilo izmjena Zakona, procjenjivalo se da bi redovno usklađivanje u 2026. godini iznosilo približno 5 posto. Na penziju od 599 KM to bi donijelo povećanje od oko 30 KM mjesečno, odnosno približno 360 KM tokom godine.

Novi model donio je 966 KM više tokom 2026. godine, što je oko 607 KM više nego što bi donijelo povećanje od 5 posto.

Razlika je posebno uočljiva u drugoj polovini godine. Umjesto približno 30 KM, koliko bi donijela stara formula, mjesečno povećanje u odnosu na 2025. godinu iznosi 92 KM. Konačni mjesečni efekat novog modela tako je više od tri puta veći.

Prilikom predstavljanja izmjena Zakona, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavljivao je da bi novi zakon najnižu penziju mogao približiti iznosu od oko 700 KM, a konačni iznos od 692 KM pokazuje da je najavljeni efekat i ostvaren.

Za 40 godina staža zaštićeno najmanje 714 KM

Izmjene su počele jasnije vrednovati i godine rada, te visinu uplaćenih doprinosa. Za nove penzionere sa najmanje 40 godina staža i minimalnim doprinosima, najniži iznos penzije u drugoj polovini 2026. godine iznosi 714 KM.

Novo rješenje ne primjenjuje se retroaktivno i ne umanjuje stečena prava postojećih penzionera.

Izmjenama je prošireno i pravo na naknadu troškova sahrane. Naknada sada pripada osobi koja je te troškove stvarno platila, a ne isključivo članu uže porodice preminulog penzionera.

Suština izmjena koje je u mandatu ministra Delića pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike nije ograničena na povećanje u jednoj godini.

Osim nove formule i primjene povoljnijeg omjera, dva termina usklađivanja tokom godine sada su zakonska obaveza i ne zavise od odluke Vlade o vanrednom usklađivanju koje se s vremena na vrijeme praktikovalo kao mogućnost, a ne zakonska obaveza, navedeno je u saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

   Tagovi