Najnoviji rezultati PISA 2025 istraživanja, koje provodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), otkrivaju zabrinjavajući trend kontinuiranog pada znanja među učenicima u Evropi.

Prosječni rezultati učenika iz zemalja OECD-a na testovima iz matematike i čitanja sada su na najnižem nivou otkako se ovo međunarodno poređenje provodi. Bosna i Hercegovina, međutim, i ovaj put nije bila dio istraživanja, te za nju ne postoje novi uporedivi podaci na međunarodnom nivou.

Statistike OECD-a pokazuju da čak svaki peti petnaestogodišnjak ne dostiže osnovni nivo znanja iz prirodnih nauka, matematike i čitanja. U poređenju s tim, u ciklusu iz 2022. godine taj udio iznosio je 16 posto.

Najmasovnije testiranje do sada

Ovogodišnje PISA testiranje bilo je najveće u istoriji, s obzirom na to da je uključilo 760.000 učenika iz 91 zemlje ili ekonomije.

Posebno zabrinjavaju rezultati učenika iz Francuske, koji su među najlošijima ikada zabilježenim u ovoj zemlji u sve tri ispitivane oblasti.

Analitičar OECD-a Erik Šarbonije iz Direktorata za obrazovanje i vještine istakao je da je pad u uspjehu učenika tokom protekle decenije vrlo izražen.

On pojašnjava da su bodovi francuskih učenika od 2015. do 2025. opali za 40 u čitanju, a sličan pad je primijećen i u matematici.

Šarbonije naglašava da 40 bodova predstavlja otprilike dvije godine školovanja i da je jasno da postoji ozbiljan problem s učinkom učenika, ne samo u Francuskoj nego i širom Evrope.

Loši rezultati u Španiji, Njemačkoj i Portugalu

U Španiji čak polovina učenika uzrasta 15 i 16 godina pokazuje slab nivo znanja iz prirodnih nauka. Samo 28 posto njih dostiglo je minimalne kompetencije neophodne za svakodnevni život i buduću profesionalnu karijeru.

Testiranje u Španiji obuhvatilo je 30.000 učenika, a zabilježen je i osjetan pad u vještinama čitanja i matematike. Tokom posljednjih deset godina rezultati su opali za 26, odnosno 28 bodova, što ukupno odgovara gubitku većem od jedne školske godine.

Abelardo de la Rosa, državni sekretar za obrazovanje u Španiji, priznao je da se loši rezultati, uključujući i one iz prirodnih nauka, “ne smiju kriti”.

Učenici u Portugalu i Njemačkoj također pokazuju značajna zaostajanja u ovoj oblasti.

Viši analitičar OECD-a Tu Halgrin upozorio je da “učenici nisu u stanju da razumiju duge tekstove i čitaju brzopleto, što je globalni izazov”.

Četiri od deset učenika u Nizozemskoj ispod minimuma

Vještine čitanja među nizozemskim petnaestogodišnjacima također su doživjele nagli pad.

Više od 39 posto, što je gotovo četiri od deset učenika tog uzrasta, ne dostiže minimalni prag čitanja koji je potreban za potpuno uključivanje u društvo.

U izvještaju se dodaje da su nizozemski učenici, među 14 država EU koje su učestvovale u svim PISA istraživanjima od 2006. godine, u prosjeku kontinuirano imali slabije rezultate od ostale evropske djece.

BiH posljednji put učestvovala 2018. godine

Bosna i Hercegovina je do sada samo jednom, 2018. godine, učestvovala u PISA testiranju.

Tadašnji rezultati bili su poražavajući, jer je BiH zauzela 62. mjesto od 79 zemalja, a pokazalo se da otprilike svaki drugi petnaestogodišnjak ne dostiže osnovni nivo znanja iz čitanja, matematike i prirodnih nauka.

BiH nije bila dio ciklusa 2022, a izostala je i iz PISA 2025 istraživanja.

Razlog tome je nemogućnost postizanja političkog dogovora. Predsjedništvo BiH nije uspjelo postići konsenzus neophodan za potpisivanje ugovora s OECD-om.

Predstavnici iz Republike Srpske bili su protiv učešća pod okriljem državne Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO), tvrdeći da je obrazovanje nadležnost entiteta i zahtijevajući odvojeno prikazivanje rezultata za svaki entitet.

Zbog toga obrazovni sistem BiH već godinama nema nove međunarodno uporedive PISA rezultate koji bi jasno pokazali da li znanje učenika napreduje ili nazaduje.