Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je 7. septembra povlačenje svih zaposlenika Ambasade BiH u Beogradu za koje je nadležno Ministarstvo, dok bi u diplomatskom predstavništvu ostali ambasador i konzul.

Takva odluka, prema ocjeni bivšeg ambasadora BiH u Rusiji Envera Halilovića, gotovo bi zaustavila konzularne i administrativne aktivnosti ambasade. Konaković je smanjenje diplomatskog prisustva u Srbiji obrazložio odnosom tamošnjih vlasti prema smrti i sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Halilović je podržao najavljene poteze, uključujući i šire diplomatske inicijative prema Evropskoj uniji, Vijeću za implementaciju mira i Srbiji.

“Podržavam ove poteze Konakovića i u širem kontekstu koje je najavio prema EU, PIC-u, ali i ove koje je najavio da će preduzeti i sa Srbijom, kada je riječ o Ambasadi Bosne i Hercegovine. Ta diplomatija sa Srbijom donosi nam više uvreda i poniženja nego približavanja i međusobne saradnje”, rekao je Halilović.

On smatra da Srbija ne bi organizovala sahranu na način na koji je to učinila da je pokazala veći stepen diplomatske odgovornosti.

O povlačenju ambasadora i konzula ne može odlučiti samo Ministarstvo vanjskih poslova. Za takav potez potreban je konsenzus Predsjedništva BiH, institucije koja je nadležna za vođenje vanjske politike. Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića nisu odgovorili na upit o Konakovićevoj najavi.

Ukoliko bi gotovo kompletno osoblje bilo povučeno, radilo bi se o potezu bez presedana u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije uspostavljenim 2000. godine. Dvije zemlje su od tada prolazile kroz brojne političke i diplomatske krize, ali nije zabilježeno da je BiH ranije povukla gotovo sve zaposlenike svoje ambasade u Beogradu.

Posljedice po rad ambasade

Konakovićev plan predviđa da ambasador i konzul ostanu u Beogradu, dok bi dio konzularnih obaveza bio preusmjeren na diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u Zagrebu i Podgorici. Halilović, međutim, smatra da bi ambasada bez većeg dijela osoblja praktično bila paralizovana.

“Ne može raditi nikakve poslove. Ne može ništa raditi, jer više nema osoblje koje može da obavlja bilo šta. Faktički, ta ambasada više ne postoji, nema prijema zahtjeva, izdavanja dokumenata i slično”, rekao je.

Ambasador bi formalno zadržao funkciju predstavnika Bosne i Hercegovine u Srbiji, ali bez administrativne, konzularne i tehničke podrške ne bi imao kapacitet da obavlja puni obim poslova.

“Ambasador postoji i može da hoda po ulicama ako hoće. On može formalno predstavljati Bosnu i Hercegovinu, ali nema ambijent, nema ljude, nema kapacitet da ambasada obavlja svoju funkciju”, naveo je Halilović.

Među mogućim posljedicama je i onemogućavanje glasanja u ambasadi na predstojećim Općim izborima u BiH, koji su zakazani za 4. oktobar. Diplomatsko-konzularna predstavništva, osim političkog predstavljanja države, izdaju putne isprave, pružaju pomoć državljanima, organizuju glasanje u inostranstvu, zastupaju interese BiH pred institucijama zemlje domaćina te prikupljaju političke i ekonomske informacije.

Halilović ocjenjuje da su odnosi Sarajeva i Beograda već godinama na izuzetno niskom nivou, zbog čega bi eventualni prekid diplomatskih odnosa predstavljao očekivan nastavak sadašnje situacije.

“Prekid diplomatskih odnosa bio bi sasvim normalan, jer tu praktično više nema diplomatskih odnosa. Ovakvi potezi ne proizvode potrebu za normalnim funkcionisanjem diplomatskih predstavništava”, rekao je.

Prisustvo zvaničnika iz Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića, prema njegovom mišljenju, nije presudno dodatno pogoršalo situaciju, jer su odnosi već ranije bili ozbiljno narušeni.

“Stvari su već dugo na najgorem mogućem nivou. Ovo je samo kulminacija i manifestacija odnosa koji realno postoje godinama”, kazao je.

Bivši ambasador ne očekuje da će Srbija odgovoriti istom mjerom.

“Srbija će se vaditi da joj je stalo do održanja diplomatskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom i tako će djelimično, možda i nesvjesno, priznati vlastitu grešku”, ocijenio je.

Ranije krize i nova diplomatska akcija

Bosna i Hercegovina i Srbija su i ranije prolazile kroz ozbiljne političke sporove. Nakon presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, donesene po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, uslijedile su oštre političke reakcije, ali diplomatski odnosi nisu prekinuti.

Nova kriza izbila je 2021. godine nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida. Dvije godine kasnije, dodatne tenzije izazvali su usvajanje Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici te protivljenje Srbije i Rusije toj odluci.

U diplomatskoj praksi povlačenje ambasadora ili većeg broja diplomatskih službenika smatra se jednom od najtežih mjera političkog protesta. Povlačenje gotovo kompletnog osoblja otišlo bi i dalje od uobičajenog pozivanja ambasadora na konsultacije, jer bi direktno ograničilo funkcionisanje predstavništva.

Konaković je, osim smanjenja diplomatskog prisustva u Srbiji, najavio i aktivnosti prema Evropskoj uniji, državama članicama Organizacije islamske saradnje i drugim međunarodnim partnerima. Cilj tih inicijativa bio bi traženje konkretne reakcije na veličanje ratnih zločina i pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca u Srbiji.