Hrvatski sabor je u srijedu, 15. jula, donio Rezoluciju o jačanju političke pozicije Hrvata u BiH, kojom se zagovara promjena izbornog sistema kako bi se osiguralo, kako se navodi, “legitimno političko predstavljanje” Hrvata, a između ostalog i formiranje zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Prijedlog ove rezolucije potpisao je Domovinski pokret, stranka skrajnje desnice u Hrvatskoj koja je u koaliciji s HDZ-om, a dvije stranke su se prethodne sedmice dogovorile o konačnom tekstu.

U dokumentu stoji da Hrvati u Bosni i Hercegovini ne uživaju u potpunosti ustavom zagarantovanu konstitutivnost te da nisu potpuno ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda.

Stoga hrvatski Sabor traži od Vlade Hrvatske da nastavi politički podržavati reforme koje bi svakom konstitutivnom narodu omogućile birati svoje “legitimne predstavnike”.

Među podržanim modelima je i ideja o posebnoj izbornoj jedinici za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zahtjev koji već godinama promoviraju HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor.

Sabor je u rezoluciji također osudio takozvani “izborni inženjering” i preglasavanje Hrvata prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva, delegata u domovima naroda i drugim organima vlasti.

Vlada Hrvatske se poziva da koristi politička, pravna i diplomatska sredstva unutar Europske unije i međunarodnih organizacija kako bi zaštitila interese Hrvata u BiH.

Dokument je usvojen manje od tri mjeseca uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 4. oktobar, i dolazi u trenutku obnavljanja diskusija o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Glavni politički spor u BiH već godinama je izbor hrvatskog člana Predsjedništva, tijela koje čine tri člana: Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda.

Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, uz podršku vladajuće koalicije u Hrvatskoj, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je na tu funkciju izabran uglavnom glasovima bošnjačkih birača.

Svi dosadašnji pregovori političkih lidera u BiH o promjeni izbornog zakonodavstva završili su bez uspjeha.

Posljednji krug razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, održan početkom 2022. u Neumu uz posredovanje SAD i EU, završio je bez postignutog dogovora.

Najveće kontroverze odnose se na izbor članova Predsjedništva BiH i izbor delegata u parlamentarne domove naroda, gdje su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka već dugo u suprotnosti.