Na današnji praznik Velike Gospe, mnoštvo vjernika okupilo se u marijanskim svetištima širom Bosne i Hercegovine, gdje se misama, molitvom i pjesmom obilježava Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo.

Posebno svečano proslavljanje odvija se u crkvama i svetištima posvećenim Uznesenju Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Posušju, Olovu, Komušini, na Stupu, u Kreševu, Tolisi, Trebinju, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Jajcu, Sanskom Mostu, Gracu, Nevesinju, Prisoju, Seonici, Dračevu i Šćitu.

Hodočasnici iz susjednih župa, ali i iz različitih dijelova BiH, regije i svijeta, pristizali su u Međugorje tokom cijele noći uoči svetkovine.

Velik broj vjernika okupio se na uočnicu Velike Gospe i u Širokom Brijegu, gdje je održana tradicionalna procesija s kipom Širokobriješke Gospe kroz grad, uz molitvu i pjesmu, iskazujući pobožnost i zahvalnost Gospi.

Molitva i pjesma vjernika iz svih krajeva BiH i regije nastavljeni su i na samu svetkovinu, kada su od ranih jutarnjih sati služena sveta misna slavlja.

U mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve središnje svečano misno slavlje biće održano u 20 sati, a predvodiće ga mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski biskup Petar Palić.

Velika Gospa, odnosno Uznesenje Blažene Djevice Marije, svetkovina je kojom se katolički vjernici prisjećaju vjerske istine prema kojoj je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu te okrunjena za Kraljicu neba i zemlje.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. novembra 1950. papa Pio XII apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus, a službenom proglašenju dogme prethodila je višestoljetna tradicija štovanja i slavljenja Marijina uznesenja, koja seže u rane vijekove hršićanstva.

U mnogim zemljama praznik Velike Gospe je ujedno i državni praznik, među ostalim u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanu, Litvaniji, Malti, Mauricijusu, Obali Slonovače, Poljskoj, Portugalu i Španiji.