Analiza koja je obuhvatila 460 miliona lipidnih testova iz 17 zemalja na pet kontinenata otkrila je da Južna Koreja ima najniži nivo LDL holesterola.

Istraživanje objavljeno 2023. godine u časopisu European Heart Journal pruža raznoliku sliku nivoa holesterola širom svijeta.

Potvrđuje se da kulturne navike, poput ishrane i fizičke aktivnosti, mogu značajno utjecati na prosječan rizik od srčanih bolesti.

Stanovnici Koreje vjerovatno imaju koristi od ishrane bogate fermentiranim namirnicama i mahunarkama, koja je siromašna zasićenim mastima.

Među državama s ispodprosječnim nivoima holesterola našli su se Turska i, iznenađujuće, Sjedinjene Američke Države, poznate po brzoj hrani.

S druge strane, najviše nivoe holesterola imale su Austrija i Njemačka, a odmah iza njih su Japan, Australija i Švicarska.

Iako veća konzumacija životinjskih masti i mliječnih proizvoda doprinosi višem holesterolu, genetika također igra važnu ulogu.

U Austriji, na primjer, otprilike jedna od 300 osoba ima porodičnu hiperholesterolemiju, nasljedni poremećaj koji povećava vjerovatnoću visokog LDL-a.

Naučnici su također analizirali promjene nivoa holesterola tokom vremena, koristeći podatke od 1980. do 2018. godine.

Utvrdili su da su u mnogim visokorazvijenim zapadnim zemljama nivoi holesterola opali, što se povezuje s boljom ishranom i upotrebom statina.

Međutim, u azijskim i drugim zemljama s niskim i srednjim prihodima zabilježen je porast, pri čemu je Kina imala jednu od najnižih stopa 1980. godine, ali i jedan od najvećih porasta do 2018.

U gotovo svim zemljama nivoi holesterola su viši kod muškaraca nego kod žena.