U Istanbulu je održan poslovni forum na kojem su turski i belgijski zvaničnici istakli sve bliže ekonomske veze i mogućnosti za unapređenje trgovinske i investicione saradnje.

Forum je organizovalo Vijeće za vanjske ekonomske odnose Turske (DEIK), a događaju je prisustvovala i belgijska kraljica Mathilde sa visokom delegacijom, dok je potpisan i određeni broj sporazuma.

Učesnici su naglasili da postoji značajan potencijal za jačanje saradnje u sektorima tehnologije, zelene tranzicije, odbrane i logistike, te da je neophodna modernizacija carinske unije između Turske i Evropske unije.

Turski ministar trgovine Omer Bolat je istakao da su pouzdana partnerstva sve važnija u svjetlu globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja i geopolitičkih napetosti.

Bolat je naveo da je bilateralna trgovina prošle godine iznosila 9,3 milijarde dolara, a cilj je da se podigne na 15 milijardi dolara na održiv i uravnotežen način.

On je dodao da su prioriteti jačanje pravnog i poslovnog okvira kroz sporazume o zaštiti investicija, promociji ulaganja i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Belgijska ulaganja u Turskoj dosežu gotovo pet milijardi dolara, dok turske investicije u Belgiji iznose oko 750 miliona dolara.

Predsjednik DEIK-a Nail Olpak je rekao da dvije zemlje imaju komplementarne ekonomske prednosti, pri čemu je Belgija jaka u farmaciji, hemijskoj industriji, logistici i visokim tehnologijama, a Turska u proizvodnji, istraživanju i razvoju.

Olpak je istakao da zelena tranzicija i saradnja u obnovljivim izvorima energije pružaju veliku priliku, kao i povezivanje belgijskih visokotehnoloških firmi s rastućim start-up ekosistemom u Turskoj.

Direktor Ureda za investicije i finansije Ahmet Burak Daglioglu je kazao da u Turskoj trenutno posluje više od 700 belgijskih kompanija, a ukupna belgijska ulaganja od 2003. godine premašuju osam milijardi dolara, te da je Turska u protekle dvije decenije ostvarila prosječan godišnji rast od 5,3 posto i brzo se oporavljala od globalnih ekonomskih šokova zahvaljujući reformama i infrastrukturnim ulaganjima, dok strateški položaj zemlje na raskršću tri kontinenta omogućava pristup tržištu od preko 1,3 milijarde potrošača.