Šef američke Agencije za zaštitu okoliša Lee Zeldin izjavio je kako nova odluka obustavlja „žurnu, paničnu i nepromišljenu trku“ prethodnih administracija ka ukidanju HFC gasova.

Agencija tvrdi da će ovaj potez uštedjeti 2,4 milijarde dolara na regulacijama koje bi kompanije inače prebacile na potrošače.

Međutim, Institut za klimatizaciju, grijanje i hlađenje (AHRI) u svom saopćenju upozorava da bi mjera zapravo mogla izazvati skok cijena.

„Ovo pravilo djeluje protiv osnovne ponude i potražnje“, rekao je Stephen Yurek, direktor Instituta. „Produžavanjem roka za usklađivanje, EPA održava, pa čak i povećava potražnju za postojećim rashladnim sredstvima, dok ponuda nastavlja da opada prema AIM zakonu.“

„Umjesto pada, cijene rashladnih sredstava će vjerovatno porasti, što će dovesti do većih troškova servisa i većih cijena za potrošače“, dodao je.

Yurek je naglasio da su se pravila iz Bidenove ere odnosila samo na novu opremu i nisu zahtijevala zamjenu postojećih rashladnih uređaja.

Ekonomista za hranu David Ortega smatra da „ovdje ima vrlo malo toga što bi zapravo pomoglo u smanjenju cijena namirnica“ i da „nije vjerovatno“ da će potrošači vidjeti pad svojih računa za hranu.

Profesor sa Državnog univerziteta Michigan dodao je da, osim što unosi neizvjesnost u industriju, nastavak ekstremnih vremenskih prilika uzrokovan klimatskim promjenama utiče na poljoprivrednu proizvodnju i „zaista može dugoročno pogoršati inflaciju hrane“.

Aktuelna agenda Bijele kuće, kako je rekao Ortega, „nije u skladu sa smanjenjem cijena hrane ili inflacije“, navodeći kao primjere trgovinske ratove, stroge imigracione mjere koje izazivaju nestašicu radne snage, te više cijene goriva zbog iranskog rata – sve faktori koji doprinose rastu troškova u supermarketima.

Troškovi života biće ključno pitanje na predstojećim američkim izborima u novembru, na kojima se Trumpovi republikanci bore da zadrže kontrolu nad Kongresom.

Anketa New York Timesa i Siene objavljena u ponedjeljak pokazuje da Trumpova podrška iznosi 37 posto – najniže u njegovom drugom mandatu – dok 64 odsto birača smatra da je iranski rat bio greška, a isti procenat ne odobrava njegovo vođenje ekonomije.