Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da i dalje planira posjetiti Kinu u ovom mjesecu, uprkos zastoju u pregovorima s Iranom. On je novinarima rekao da će posjeta biti izuzetna i da jedva čeka susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Trump je istakao kako je posjeta Kini zakazana za 14. i 15. maj, nakon što je prvobitno planirana za kraj marta, ali je odgođena zbog početka rata protiv Irana. Kineski analitičari smatraju da će ovaj samit biti ključan za upravljanje rizicima u svijetu koji je sve nesigurniji.

Iran je, prema službenoj novinskoj agenciji, predložio novi plan za drugu rundu mirovnih pregovora sa SAD-om, koji je proslijeđen pakistanskim posrednicima. Ipak, Trump je izjavio da nije zadovoljan tom ponudom, ne precizirajući šta mu smeta, ali je dodao da Teheran želi dogovor jer više nema vojske.

Paralelno s tim, Trump je proširio sankcije Kubi na strane kompanije i finansijske institucije koje podržavaju vladu u Havani. Također je najavio povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Njemačke, što dodatno opterećuje odnose s Evropom. Ova odluka uslijedila je nakon izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza da je američko rukovodstvo poniženo od strane iranskog režima i da Washington nema strategiju.

Profesor međunarodnih odnosa iz Šangaja, Shen Dingli, smatra da je Trumpova posjeta Kini prvenstveno usmjerena na upravljanje rizicima. Prema njegovim riječima, Washington želi izbjeći potpuno odvajanje od strateških lanaca snabdijevanja, poput rijetkih zemalja, i želi da Kina ne naoružava Iran. S druge strane, Peking je fokusiran na pitanje Tajvana.

Ma Bo, vanredni profesor na Univerzitetu u Nankingu, dodaje da je Trumpov primarni cilj stabilizacija odnosa s Kinom. S obzirom na to da nema jasnog izlaza iz sukoba u Ukrajini ili rata u Iranu, Washington ne može otvarati nove frontove nestabilnosti u Tajvanskom moreuzu ili Južnom kineskom moru.

Trgovinske i tehnološke napetosti između dvije sile su se, prema riječima Ma Boa, u normalizirale, pri čemu prilagođavanje američkih lanaca snabdijevanja nije usmjereno samo na Kinu. Osjetljivija su pitanja sigurnosti u blizini Kine: Tajvanski moreuz, Južno kinesko more i u određenoj mjeri pitanje Sjeverne Koreje. Ove oblasti nose mnogo veće rizike prelijevanja i mogle bi biti u fokusu bilateralne komunikacije.