Trocilindarski benzinski motori s turbo punjačem i direktnim ubrizgavanjem su u velikoj mjeri zastupljeni na tržištu zahvaljujući smanjenoj potrošnji i sasvim pristojnim voznim karakteristikama.

Iako i agregati zapremine jedne litre mogu isporučiti preko stotinu konjskih snaga, stručnjaci ističu da ovi pogoni imaju svoje granice koje ne treba zanemariti.

Prema pisanju Revije HAK, teškoće se javljaju prilikom vuče prikolica ili u primjeni kod krupnijih i težih vozila. Iako deklarirano posjeduju dovoljno snage, ovi motori često funkcionišu na rubu svojih mogućnosti, naročito na usponima i pod povećanim teretom.

U praksi, dodaju stručnjaci, dolazi do oštećenja klipnog sklopa, a popravci na savremenim malim motorima često su skupi i složeni. Nekada je, ističu, neophodna potpuna zamjena pogonske jedinice.

Ipak, ovi motori i dalje briljiraju u gradskoj vožnji i kod godišnjeg prijeđenog puta manjeg obima. Ekonomični su, lagani, a često donose i uštede na registraciji i porezima, ali nisu najbolji izbor za stalan rad pod teretom ili povlačenje kamp-prikolica.

Preporuka za vozače jeste da motor ne izlažu velikom opterećenju dok je hladan, te da budu izuzetno pažljivi prilikom vuče prikolica i vožnje s teškim tovarom.