Međunarodna iniciativa za vakcinu protiv AIDS-a (IAVI) upozorava kako trenutna epidemija ebole prijeti da postane najgora ikada zabilježena, s obzirom na brzinu širenja i nedostatak odobrenih vakcina za rijetki soj.

University of Oxford i farmaceutska kompanija Moderna također rade na vakcinama protiv soja Bundibugjo, koji je uzročnik najnovijeg talasa zaraze u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.

Koalicija za inovacije u pripremi za epidemije (CEPI) finansira sve tri grupe, a njen izvršni direktor Richard Hatchett ističe kako je svaki dan izuzetno važan u borbi protiv ove smrtonosne bolesti.

Trenutno je prijavljeno više od hiljadu sumnjivih slučajeva ebole u DR Kongu, dok su u susjednoj Ugandi potvrđena devet oboljenja, a strahuje se da bi brojke mogle značajno porasti.

Stručnjaci su sve zabrinutiji da bi ova epidemija, koja je otkrivena tek nakon što se proširila u zonama sukoba s ograničenim zdravstvenim kapacitetima, mogla dostići razmjere najveće epidemije ebole u Zapadnoj Africi iz perioda 2014–2016, kada je zaraženo gotovo 29.000 ljudi, a više od 11.000 preminulo.

Šef IAVI-ja Mark Feinberg izjavio je da je situacija očigledno na putu da bude jednako ozbiljna, ako ne i gora, te da je razvoj vakcina i drugih mjera suzbijanja apsolutni prioritet.

Humanitarna organizacija Médecins Sans Frontières (MSF) ranije je opisala situaciju kao duboko alarmantnu, ističući da se nikada ranije nije zabilježilo tako brzo širenje ebole.

Vakcine se moraju razvijati pojedinačno za svaki od šest postojećih sojeva ebole, od kojih tri izazivaju ozbiljne epidemije. Dok postoji odobrena vakcina za najčešći zairski soj, trenutnu epidemiju izaziva soj Bundibugjo, koji je viđen samo dva puta ranije i za koji ne postoji licencirana vakcina.

IAVI radi na modifikovanoj verziji vakcine protiv zairskog soja koja bi trebalo da bude efikasna protiv bundibugjo virusa; testovi na majmunima pokazali su gotovo stopostotnu zaštitu.

Feinberg je optimističan u pogledu potencijala vakcine, ali upozorava da bi za pripremu kliničkih ispitivanja trenutno bilo potrebno sedam do devet mjeseci, iako stručnjaci pokušavaju ubrzati taj proces.

Moderna je saopćila da koristi svoju mRNK tehnologiju, koja je već primijenjena u razvoju vakcina protiv covida, dok University of Oxford također razvija vakcinu koristeći vlastitu tehnologiju koja bi za dva do tri mjeseca mogla biti spremna za testiranje.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus naglasio je da bi vakcina protiv bundibugjo soja mogla pomoći u kontroli sadašnje epidemije, ali i u jačanju pripremljenosti za buduće prijetnje.