Kako godine prolaze, odluke o zdravlju postaju sve složenije. Pregledi, terapije i zahvati koji su decenijama bili dio uobičajene njege ne pružaju uvijek iste prednosti u starijoj dobi.

Istraživanja pokazuju da određeni postupci i lijekovi kod osoba starijih od 75 godina mogu biti manje korisni nego što se ranije vjerovalo, a ponekad čak i suvišni.

Kožne promjene koje ne moraju nužno biti uklonjene

Aktiničke keratoze su crvenkaste ili hrapave tvorbe na koži koje nastaju zbog dugotrajnog izlaganja suncu. Obično se javljaju na licu, tjemenu, podlakticama i šakama, a posebno su učestale kod starijih ljudi.

Iako se ove promjene rutinski uklanjaju zamrzavanjem, kremama ili laserskim tretmanima zbog potencijalnog rizika od raka kože, stručnjaci naglašavaju da je vjerovatnoća maligne transformacije izuzetno niska.

Kod osoba koje nemaju istoriju raka kože vjerovatnoća da će se aktinička keratoza razviti u karcinom manja je od 0,1 %.

Osim toga, tretmani mogu biti bolni i izazvati oticanje, iritaciju te trajne promjene pigmentacije. Budući da se nove lezije često ponovno javljaju, pojedini dermatolozi preporučuju redovno praćenje umjesto automatskog uklanjanja.

Lijek za štitnjaču koji neki stariji pacijenti možda mogu prestati uzimati

Levotiroksin je jedan od najčešće propisivanih lijekova na svijetu, a koristi se za liječenje hipotireoze, odnosno smanjene funkcije štitnjače. Međutim, često se prepisuje i osobama sa subkliničkom hipotireozom, blagim poremećajem koji uglavnom ne uzrokuje simptome.

Dokazano je da se kod mnogih starijih osoba hormonske vrijednosti mogu spontano normalizirati bez terapije. Također, kod osoba starije životne dobi levotiroksin nije pokazao značajno poboljšanje simptoma ni druge jasne zdravstvene koristi.

Kao i svaki lijek, levotiroksin može imati nuspojave. Može stupiti u interakcije s drugim lijekovima koje starije osobe često uzimaju, zahtijeva redovite laboratorijske kontrole te prilagodbu prehrane i rasporeda obroka. U previsokim dozama može povećati rizik od srčanih aritmija i gubitka koštane mase.

Stručnjaci upozoravaju da se terapija nikada ne smije prekidati samostalno. Svaka promjena mora se provoditi postupno i uz redovite liječničke kontrole.

Kolonoskopija nakon 75. godine – koristi postaju sve manje

Pitanje treba li nastaviti s probirnim pregledima za rak debelog crijeva u starijoj dobi već godinama izaziva rasprave među stručnjacima. Američke smjernice navode da je korist od kolonoskopije nakon 76. godine života relativno mala.

Istovremeno, rizik od komplikacija raste s dobi. Nakon 75. godine povećava se mogućnost krvarenja, reakcija na anesteziju i drugih problema povezanih sa zahvatom.