Helsinški parlament građana Banja Luka predstavio je rezultate istraživanja pod nazivom “Šta je nama naša borba dala?”, koje pruža uvid u to kako građani i građanke Bosne i Hercegovine percipiraju savremene antirodne narative, rodnu ravnopravnost i naslijeđe borbe za ženska ljudska prava.

Istraživanje se fokusira na stavove stanovnika Bosne i Hercegovine o rodnoj ravnopravnosti, pravima žena, seksualnosti i položaju LGBTIQ+ osoba, analizirajući uticaj tradicionalnih vrijednosti, religije i prisutnih antirodnih narativa.

Rezultati pokazuju da u bosanskohercegovačkom društvu postoji značajan stepen deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti. Većina ispitanika smatra da žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, političkom životu i pravu na nasljeđivanje, te da rodna ravnopravnost ne predstavlja prijetnju društvenom poretku.

Međutim, iz Helsinškog parlamenta upozoravaju: “Međutim, ispod ove formalne podrške i dalje opstaju snažni tradicionalni i patrijarhalni obrasci, naročito kada je riječ o porodičnim ulogama, reproduktivnim pravima i položaju žena u sferama moći”.

Skoro trećina građana, tačnije 30,5%, smatra da su ženska prava već ostvarena i da se o njima ne treba više raspravljati. Gotovo isti procenat (28,6%) podržava ideju da muškarac treba da bude glavni donosilac odluka u porodici.

Posebno polarizirajuća pitanja ostaju reproduktivna prava i prava LGBTIQ+ osoba. Iako većina ispitanika izražava podršku nenasilju i osuđuje diskriminaciju, postoji ograničena spremnost da se podrži puno pravno priznanje i jednaka prava za LGBTIQ+ zajednicu.

Čak 24,6% ispitanika smatra da je seks prije braka grijeh, a 23,8% smatra da abortus treba zabraniti. Nadalje, 18,7% građana vjeruje da je “djevičanstvo najdragocjeniji poklon koji žena može unijeti u brak”.

Istraživanje također otkriva jaz između javno iskazane podrške ljudskim pravima i njihove stvarne primjene u svakodnevnom životu.

Tako 14,4% građana smatra da žene ne bi trebale same izlaziti u kafiće ili na javna mjesta u večernjim satima, a 13,7% vjeruje da je žena sama kriva za seksualno uznemiravanje ako nosi kratku suknju ili dekolte.

Iz Helsinškog parlamenta naglašavaju: “Premda mnogi građani i građanke rodnu ravnopravnost smatraju važnom vrijednošću, ona se često ne prepoznaje u realnim društvenim odnosima. Upravo taj raskorak otvara prostor antirodnim narativima, koji kroz strah, pozivanje na tradiciju i moral pokušavaju zaustaviti dalji napredak u oblasti ženskih i ljudskih prava”.

Kao rezultat svega navedenog, velika većina, odnosno 68,9% građana, smatra da ljudska prava bolje funkcionišu “na papiru” nego u stvarnosti.

Ovi nalazi pružaju važan okvir za razumijevanje trenutnih društvenih tenzija u Bosni i Hercegovini, a rezultati istraživanja mogu poslužiti kao vrijedan resurs za kreiranje javnih politika, obrazovnih inicijativa i aktivnosti usmjerenih na jačanje rodne ravnopravnosti, demokratskih vrijednosti i društvene kohezije.

Istraživanje je dostupno na web stranici Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.