Može li jedna država zakonski odrediti koliko smije imati stanovnika? Ove nedjelje švicarski birači odlučuju o radikalnom prijedlogu koji bi mogao duboko promijeniti budućnost te alpske zemlje.

Na glasačkim listićima nalazi se inicijativa za uvođenje čvrstog limita od deset miliona stanovnika, a predvodi je desničarska Švicarska narodna stranka (SVP).

Ovu mjeru SVP reklamira kao zelenu i održivu, tvrdeći da će spasiti preopterećeno zdravstvo, školstvo, okoliš i tržište nekretnina.

S druge strane, vlada, opozicija, sindikati i privrednici jednoglasno je proglašavaju inicijativom haosa, strahujući od izolacije zemlje i ekonomskog sloma.

Švicarska već godinama bilježi demografski bum. Od 2002. godine, kada je imala 7,3 miliona stanovnika, broj je porastao na današnjih 9,1 milion, a čak 27 posto su stranci.

Posljedice su svakodnevne: krcati vlakovi, vrtoglave kirije i sve skuplje zdravstveno osiguranje.

Nils Fiechter, 29-godišnji lokalni političar iz SVP-a i sam dijete imigranata, upozorava da je kontrola izgubljena te da Švicarska zbog stihijske imigracije prestaje biti ono što jeste.

Međutim, njegova vršnjakinja Helin Genis, socijaldemokratkinja čiji roditelji dolaze iz Turske, uzvraća da migranti ne diktiraju cijene najma niti podižu premije osiguranja – to su, kaže, političke odluke koje samo produbljuju podjele.

Nijedna moderna demokracija dosad nije uvela fiksni limit na broj stanovnika. Švicarski plan predviđa da populacija ne prijeđe deset miliona do 2050. godine.

Ako brojka dosegne 9,5 miliona, vlasti bi morale drastično smanjiti pravo na azil i ukinuti spajanje porodica za strane radnike. A u slučaju dostizanja deset miliona, Švicarska bi bila prinuđena jednostrano raskinuti međunarodne sporazume, uključujući ključni ugovor s Europskom unijom o slobodi kretanja ljudi.

Za švicarske poslodavce to je noćna mora – polovina zaposlenih u turizmu i hotelijerstvu su stranci, a bolnice i domovi za nemoćne bez uvozne radne snage doslovno bi se urušili.

Štaviše, petina Švicaraca starija je od 65 godina, pa zemlji prijeko trebaju mladi porezni obveznici koje sama ne može proizvesti.

Brisel je već ranije poručio da Švicarska ne može birati samo povlastice – uživati u prednostima zajedničkog tržišta, a odbijati slobodan protok radnika.

U vrijeme rata u Ukrajini, energetske krize i američkih kaznenih carina na švicarsku robu, kritičari tvrde da je izolacija čisto samoubilački potez.

Kampanja protivnika zato igra na strah – plakati diljem zemlje prikazuju Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga uz pitanje: “Svađati se s Europom u ovakvom trenutku?”

Dok jedni u nedjelju glasaju za očuvanje tradicionalnog švicarskog načina života i luksuza, drugi glasaju za opstanak u globaliziranom svijetu.

Ankete najavljuju dramatičnu završnicu – protivnika je tek 52 posto, pa će presuditi glasovi neodlučnih.