Vlasti Bosne i Hercegovine ubrzavaju procedure kako bi Sporazum s Hrvatskom o Južnoj plinskoj interkonekciji mogao biti potpisan već naredne sedmice na Samitu triju mora u Dubrovniku. Sjednica Vijeća ministara očekuje se tokom vikenda, nakon čega slijedi zeleno svjetlo Predsjedništva BiH.

Radi se o prioritetnom projektu koji bi trebao donijeti prvi iskopani metar na trasi budućeg plinovoda. Saglasnosti su date, pregovori delegacija dviju zemalja ekspresno okončani, a međudržavni sporazum je načelno spreman – pečat se čeka u Dubrovniku, gdje će u utorak biti prilika za potpisivanje.

Ubrzane procedure i politička podrška

“Mi smo jutros poslali prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ono što smatramo, naravno, većinom smo se složili sa predloženim sporazumom. Mislim da bi trebalo da bude sve u redu, pratimo svaki minut šta se dešava, u komunikaciji smo svi jedni s drugima i stvarno smo se posvetili ovoj stvari da pokušamo odvesti stvari do kraja”, naglasio je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH (SDP).

“Držim da taj projekat treba podržati i na Samitu triju mora koji će se održati iduće sedmice će se o tome dodatno razgovarati, a o samom potpisivanju određenog sporazuma i izjave će se ovih dana dodatno razgovarati”, izjavio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Sporazum ili izjava – oboje je dokaz da dvije zemlje dijele zajednički interes. Hrvatska je ključna veza za isporuku, tranzit i pristup naše zemlje američkom ukapljenom plinu. Prema Sporazumu, početna tačka plinovoda planirana je u mjestu Zagvozd, dok su sa bh. strane predviđeni dodatni krakovi prema Grudama, Gornjem i Donjem Vakufu, Čapljini te novi pravac od Kladnja prema Tuzli.

Međutim, političko zeleno svjetlo tek je početak najosjetljivije faze – pravnih, financijskih i administrativnih izazova. “Bilo je nešto tehničkih primjedbi na sporazum koji je stigao s hrvatske strane, ništa krucijalno, čekamo od predsjedavajuće Krišto znak da smo uskladili taj dokument”, kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Procedure ostaju duge i na svakom koraku popločane preprekama. Posljedice sežu dalje od domaćeg terena i ovise o interesima velikih sila. Iz Brisela upozoravaju da sva zakonska rješenja moraju biti usklađena s evropskim standardima. BiH nema državni Zakon o plinu, regulatora niti su ispunjene obaveze iz Trećeg energetskog paketa.

“Vama je, naravno, jasno da ako BiH napravi odmak od ovisnosti o ruskom plinu da je to značajan korak. Mi to vidimo i uočavamo, ali sa druge strane također uočavamo napore koje mi ulažemo”, poručio je Luigi Soreca, šef delegacije EU u BiH.

Između interesa SAD-a i Evropske unije, Bosna i Hercegovina traži svoj put. O važnosti projekta govore i posljednja pisanja britanskog Guardiana da Evropska unija riskira otvoreni sukob s američkim predsjednikom, jer je američka privatna kompanija zakonski određena kao investitor projekta vrijednog najmanje milijardu i po eura.

“Svako se bori za sebe. SAD imaju svoje interese, interes SAD-a na Zapadnom Balkanu je gasna infrastruktura i u ovoj novoj administraciji iz Bijele kuće su to vrlo jasno naglasili. EU i SAD imaju svoje interese koji nisu uvijek isti. Zadatak BiH je da preklopi svoje interese sa interesima drugih, da ih preklopimo i ostvarimo. Interes BiH je ova plinska infrastruktura”, smatra Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH (NS).

Ukoliko se projekat ne realizira, početkom 2028. godine BiH ostaje bez plina. Od aktualne institucionalne faze do početka stvarnih radova dijeli nas – nakon potpisivanja, ratifikacija međudržavnog sporazuma, potpisivanje Ugovora između Vlade Federacije i američkog investitora, rješavanje pitanja državne imovine, osiguranje finansija i neophodnih dozvola. Mnogo važnih papira do prve položene cijevi.