Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) bilježi oko 10 miliona novih slučajeva demencije godišnje. Iako se ova bolest najčešće povezuje sa starijom populacijom, ona nije isključivo njihov problem, što potvrđuje i nedavni slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je preminula osoba od samo 24 godine.

Iako ne postoji lijek, rana dijagnoza i promjene u načinu života mogu značajno usporiti napredovanje bolesti i olakšati tretman. Profesor Gill Livingston sa Univerziteta College London (UCL) ističe da porodice često primijete promjene u ponašanju i emocionalnim reakcijama prije nego što se postavi zvanična dijagnoza.

Gubitak samopouzdanja

Istraživanja su pokazala da osobe, posebno u četrdesetim i pedesetim godinama, koje dožive nagli pad samopouzdanja, imaju znatno veći rizik od razvoja demencije. Ovaj pokazatelj je čak jači od drugih faktora poput lošeg raspoloženja ili problema sa spavanjem, a povezuje se sa povećanim rizikom od oko 50 posto.

Poteškoće u nošenju sa svakodnevnim problemima

Poteškoće u suočavanju sa uobičajenim, svakodnevnim stresom također se ističu kao važan rani signal. Ovo može biti posljedica slabljenja takozvane “kognitivne rezerve” mozga, što ga čini manje otpornim na izazove.

Manjak topline i privrženosti

Emocionalno povlačenje, smanjena susretljivost ili čak neprimjerene reakcije prema najbližima mogu biti znak. Ove promjene, uključujući i epizode ljutnje, zabilježene su u značajnom broju slučajeva koji su se prvi put manifestirali u srednjoj životnoj dobi.