Bijela prevlaka na jeziku često izaziva zabrinutost, a jedan od najčešćih uzroka je nedovoljan unos tekućine. Organizam, koji se sastoji od oko 60 posto vode, reagira na manjak tekućine smanjenjem proizvodnje pljuvačke, što dovodi do nakupljanja bakterija i ostataka hrane na površini jezika.

Dehidracija direktno utječe na izgled jezika. Zbog smanjene količine sline, papile na jeziku mogu nateći, a na njima se talože mikroorganizmi i odumrle stanice, stvarajući bijelu ili sivu naslagu. Ovakav jezik često je suh, hrapav i ljepljiv na dodir.

Osim bijelog jezika, dehidracija se manifestira i kroz druge simptome poput osjećaja žeđi, tamnog urina, umora, suhe kože i vrtoglavice. U težim slučajevima moguć je ubrzan rad srca, zbunjenost i izrazita slabost, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Kod djece je bijeli jezik posebno čest tokom ljetnih vrućina, proljeva, povraćanja ili povišene temperature. Roditelji trebaju pratiti znakove poput smanjenog mokrenja, suhih usta i plača bez suza, a ako dijete odbija tekućinu ili postane letargično, potrebno je javiti se ljekaru.

Međutim, bijeli jezik i suha usta nisu uvijek posljedica dehidracije. Uzrok mogu biti i lijekovi, disanje na usta, infekcije ili autoimuna stanja. Ukoliko simptomi potraju uprkos dovoljnom unosu tekućine, preporučuje se stomatološki ili ljekarski pregled.

Ostali mogući uzroci bijelog jezika uključuju lošu oralnu higijenu, oralnu kandidijazu (gljivičnu infekciju), geografski jezik, leukoplakiju povezanu s pušenjem i alkoholom, oralni lihen planus, sifilis, pa čak i rak jezika. Svaka promjena koja ne prolazi, krvari ili je bolna zahtijeva hitnu obradu.

U slučaju sumnje na dehidraciju, osobu treba smjestiti u udoban položaj, ponuditi vodu ili oralne rehidracijske otopine, izbjegavati slanu vodu, a kod grčeva primijeniti lagano istezanje. Ljekarska pomoć je neophodna ako simptomi ne prolaze, javi se vrtoglavica, osoba ne mokri duže od osam sati ili pokazuje znakove zbunjenosti.