Dr. Alex Viberley upozorava da potreba za spavanjem s više jastuka, kako bi disanje bilo lakše, može biti više od obične navike – ponekad ukazuje na ortopneju, stanje koje se često povezuje sa srčanim problemima.

Ortopneja predstavlja otežano disanje koje se javlja u ležećem položaju, a nestaje kada osoba sjedi ili stoji. Mnogi koji pate od ovog stanja osjećaju i suhi kašalj ili zviždanje u grudima, pa instinktivno koriste dodatne jastuke kako bi ublažili tegobe, ne znajući da to može biti signal ozbiljnijeg problema.

Na svom YouTube kanalu, dr. Viberley objašnjava da su ovakvi simptomi često rani znaci srčanih bolesti koje ljudi olako zanemaruju. U osnovi su promjene na krvnim sudovima koje vremenom dodatno opterećuju srce.

Kada srce mora da radi pod većim pritiskom, njegov mišić postaje deblji. Iako pumpanje krvi i dalje može biti efikasno, srce ima poteškoća s opuštanjem između otkućaja.

Takve promjene često se ne vide na rutinskom EKG-u niti na standardnom pregledu kod ljekara opšte prakse, ali mogu utjecati na svakodnevni život, kaže dr. Viberley.

Prvi znaci kardiovaskularnih oboljenja su vrlo suptilni i ljudi ih često pripisuju umoru, lošoj kondiciji ili starenju. Na primjer, neuobičajen zamor nakon penjanja samo jednog sprata mnogi smatraju normalnim dijelom starenja.

Spavanje s dodatnim jastukom je upravo takav primjer. Ljudi počinju koristiti više jastuka, a da ni sami ne primjete kada je to počelo – jednostavno im je udobnije u blago uspravnom položaju.

Kada ležimo, tečnost koja se tokom dana nakuplja u nogama preraspoređuje se prema grudnom košu, što kod osoba sa srčanom insuficijencijom može otežati disanje.

Na hitnom prijemu ovo je važan znak koji može ukazivati na srčanu insuficijenciju, dok kod kuće to izgleda samo kao još jedan jastuk. Međutim, ljekarima ta informacija može biti ključna.

Dr. Viberley naglašava da prepoznavanje ranih simptoma pruža šansu za pravovremenu reakciju. Promjene životnih navika mogu dati rezultate već nakon nekoliko sedmica.

Redovna fizička aktivnost poput brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja ili veslanja poboljšava zdravlje krvnih sudova. Tokom vježbanja povećava se proizvodnja azot-monoksida, koji opušta krvne sudove, snižava krvni pritisak i pozitivno djeluje na srce.

Uz redovnu aktivnost, preporučuju se uravnotežena ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine i kontrola krvnog pritiska. Britanska zdravstvena služba NHS ističe ove navike kao najefikasnije za smanjenje rizika od srčanih bolesti.

Ukoliko imate poteškoće s disanjem dok ležite ili primijetite nove simptome ili njihovo pogoršanje, obavezno se obratite ljekaru radi procjene uzroka.