Vikinško blago
Slučajni nalaz na norveškoj farmi: Vikinške narukvice ispod poda
Slučajni nalaz na norveškoj farmi: Vikinške narukvice ispod poda
Norveški farmer Tarn Sigve Schmidt planirao je proširiti put za traktor na svojoj farmi u blizini mjesta Ardal. Prije početka radova pozvao je arheologe da pregledaju teren, što je uobičajena praksa u toj zemlji. Taj potez doveo je do nevjerovatnog otkrića – ispod zemlje su pronađeni predmeti stari više od hiljadu godina. Riječ je o značajnom arheološkom nalazu iz doba Vikinga.
Istraživači su otkrili četiri masivne srebrne narukvice s bogatim ornamentima. One su bile zakopane svega 18 centimetara ispod poda objekta za koji se pretpostavlja da je u vikinško doba služio kao boravište za robove. Procjenjuje se da nakit potječe iz devetog stoljeća, vrhunca vikinške ekspanzije.
Terenski arheolog Ola Tengesdal Lygre priznao je da prvo nije shvatio o čemu se radi. – Pomislio sam da su to obične uvijene bakrene žice, kakve se često nalaze na poljoprivrednom zemljištu – izjavio je Lygre za Miami Herald.
Tek kada je uočio da se više predmeta nalazi na istom mjestu i da su napravljeni od srebra, postalo je jasno da je riječ o vrijednom nalazu. Narukvice su, zajedno sa zemljom, prevezene u muzej gdje su podvrgnute rendgenskoj analizi. U toku je i analiza tla kako bi se utvrdilo da li je srebro bilo umotano u tkaninu prilikom zakopavanja.
Arheolozi pretpostavljaju da je farma izgorjela tokom nasilnih sukoba u vikinškom periodu, između 800. i 1050. godine. Stanovnici su, vjerovatno suočeni s napadom, sakrili svoje dragocjenosti prije bijega u planine, ali se nikada nisu vratili po njih.
– Ako su ljudi morali bježati pred najezdom, logično je da su prvo sakrili ono najvrednije – objasnio je stručnjak Demuth.
Dodao je da su dragocjenosti sakrili na mjestu na kojem niko ne bi posumnjao da se tu nalazi blago. Zanimljivo je i da Norveška u to doba nije imala rudnike srebra, što znači da je srebro doneseno iz drugih krajeva. Moglo je doputovati trgovinom, kao dar ili plijen tokom vikinških pohoda.
Historičari naglašavaju da su Vikinzi srebro cijenili više od zlata, jer je ono bilo simbol bogatstva i moći. Direktor muzeja Ole Madsen opisao je ovo otkriće kao fantastično i istakao da pruža jedinstven uvid u jedno od najvažnijih razdoblja norveške istorije. Ovakvi nalazi omogućavaju arheolozima da bolje shvate svakodnevni život Vikinga, njihove trgovačke veze i način na koji su štitili svoju imovinu u nemirnim vremenima.


