Zaštita kvaliteta

Romanijski med zvanično dobija oznaku porijekla: Evo šta to znači za proizvođače

Romanijski med zvanično dobija oznaku porijekla: Evo šta to znači za proizvođače

prije 2 sata
Staklena tegla punjena zlatnim medom, ukrašena užetom, pored saća i bijelog cvijeća.
Podijeli vijest:

Završetkom procedure propisane Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene proizvode, službeno je registrirana oznaka porijekla za proizvod “Romanijski med”, koji je potom upisan u registar Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Regija Romanije odlikuje se izuzetnim klimatskim, zemljišnim i biljnim karakteristikama – poput različitih nadmorskih visina, umjerene klime i bogatog biljnog pokrova – što stvara idealne uslove za proizvodnju meda visokog kvaliteta. Ovo područje, koje uključuje planinske predjele i šumske komplekse, uz umjerenu klimu ima i specifičan mikroklimatski uticaj, što dodatno pogoduje medenju biljaka tokom proljeća i ljeta, saopćili su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Prema podacima iz monografije “Sokolač, od Ilira do današnjih dana”, na području ove općine je 1895. godine zabilježeno 279 pčelara i 1.706 košnica. Koristeći dugogodišnje iskustvo i poznavanje lokalnih mikroklimatskih prilika, pčelari prilagođavaju raspored i lokaciju pčelinjaka, prate dinamiku cvjetanja livadskih biljaka i pojavu medljike u šumama te pravovremeno odvajaju livadski od šumskog meda posebnim vrcanjima.

Ovakav pristup omogućava očuvanje karakterističnih svojstava pojedinih tipova romanijskog meda, sprječava miješanje različitih paša i doprinosi stabilnosti kvalitete. Znanje koje se prenosi generacijama ključno je za autentičnost i prepoznatljivost ovog proizvoda, ističu iz Agencije.

Kvaliteta i autentičnost ogledaju se u specifičnim fizičko-hemijskim osobinama, pri čemu udio vode u romanijskom medu ne prelazi 18 posto, što je znatno ispod zakonskog maksimuma od 20 posto i ukazuje na zreo i stabilan med s malim rizikom od fermentacije. Vrijednosti HMF-a ne prelaze 25 mg/kg, što potvrđuje da je riječ o svježem medu koji nije bio izložen visokim temperaturama – dozvoljeno je zagrijavanje do najviše 40 stepeni Celzijusa pri dekristalizaciji – te je zadržao sve specifičnosti flore definiranog područja, odnosno sva senzorna svojstva.

Prema specifikaciji koju je izradilo Udruženje pčelara “Glasinac” iz Sokoca, romanijski med će se na tržištu pojavljivati kao livadski i šumski med, a njegova fizičko-hemijska i senzorna svojstva moraju odgovarati toj specifikaciji. Svaki proizvođač koji koristi zaštićeni naziv, kao i svi učesnici u lancu proizvodnje, prerade i distribucije navedeni u specifikaciji, dužni su provesti postupak potvrđivanja usklađenosti sa specifikacijom kod ovlaštenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti, dodaju iz Agencije.

   Tagovi