Vijeće za provedbu mira nije uspjelo dogovoriti ime novog visokog predstavnika, a sukob između Sjedinjenih Država i Evropske unije nije se vodio samo oko osobe, nego i oko ovlasti – istakao je predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Adil Kulenović na konferenciji za novinare uoči današnje sesije koja nosi naziv “SAD i Evropa se lome oko BiH – a gdje je glas građana?”.

Kulenović je kazao kako Sjedinjene Države nominalno traže visokog predstavnika koji bi riješio pitanje državne imovine, bez čega nema realizacije Južne interkonekcije. Ipak, njegova zabrinutost odnosi se na model rješenja koji bi, uslijed pragmatizma, mogao ugroziti teritorijalni integritet i cjelovitost države. Dodatnu bojazan izaziva pitanje hoće li energetska zavisnost danas ovisiti o Rusiji i Srbiji, a sutra o Americi i Hrvatskoj, a odustajanje Amerike od izgradnje modernih nacija smatra ključnim razlogom nepovjerenja.

Prema njegovim riječima, Evropska unija želi zadržati svoj uticaj na prostoru, a gubitak OHR-a bio bi i gubitak ključne poluge. Kulenović naglašava da Evropa nije samo prirodno okruženje već i izlaz iz zarobljene države i urušenog društva, te da njihovih šest zahtjeva predstavljaju pretpostavke za realan put od Dejtona do Brisela.

Diplomata i publicist Fuad Đidić ocijenio je da je sasvim moguće da novi visoki predstavnik neće biti imenovan na sljedećem zasjedanju Vijeća za provedbu mira. Nesuglasice između SAD i zemalja Evropske unije, odnosno zajednice E3, po njegovom mišljenju, nisu formalne već strateške i geopolitičke prirode.

Đidić smatra da je vrijeme prekratko da bi se tako duboke razlike prevazišle. Evropska unija pokazuje spremnost da preuzme stvar u svoje ruke, a Francuska, Njemačka i Britanija – zemlje E3 – djelovale su usklađeno na protekloj sjednici Vijeća u Sarajevu, čime su povećale pritisak na Sjedinjene Države. Nakon samita u Tivtu početkom juna, stavovi ovih zemalja o sudbini OHR-a u Bosni i Hercegovini teško će se promijeniti.

Apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava Azra Zornić izjavila je da državna imovina Bosne i Hercegovine ostaje jedno od najtežih političkih pitanja. Iako je Ustavni sud potvrdio da je država titular, entiteti i niži nivoi vlasti i dalje je koriste. Zornić ističe da to mogu činiti samo na osnovu zakona koji treba usvojiti Parlamentarna skupština BiH, a koji bi jasno definisao vlasništvo, posjed, korištenje i raspolaganje.

Dok se, dodaje ona, unutrašnje reforme mučno provode, vanjski faktori su u sukobu. Sve je očigledniji raskol između Washingtona i Bruxellesa, a njihov spor o budućnosti OHR-a ponovo se, na štetu Bosne, prelama preko leđa građana.

Zornić smatra da se međunarodni predstavnici moraju dogovoriti i odustati od maksimalističkih pozicija. Sjedinjene Države u Bosni vide ključnu tačku za suzbijanje stranih interesa, poput onih iz Rusije i Kine, pa insistiraju na snažnom OHR-u koji će preuzeti stvar u svoje ruke, ne mareći previše za suverenitet. S druge strane, Evropa strahuje da bi prejaka akcija mogla izazvati sukob i nestabilnost na njenim granicama, te bira diplomatske kompromise i mekši pristup, što često vodi u zamrzavanje procesa. Ove geopolitičke igre, gdje je ishod važniji od ljudi, mogle bi za BiH biti katastrofalne.

Član “Kruga 99” Sahudin Kačar poručio je da Bosna i Hercegovina nije zemlja projekata, već kontinuitet od hiljadu godina postojanja. Riječ je, kaže, o istorijskom i kulturnom kontinuitetu koji građani treba da iskažu svojom reakcijom, na svoj način, i da budu glas koji će se čuti zajedno s onim iz evropskih i američkih prijestonica gdje se danas odlučuje o statusu OHR-a i visokog predstavnika. Njihova uloga, prema Dejtonskom sporazumu, treba da otkloni barijere kako bi BiH konačno postala ravnopravna članica Evropske unije građanskog usmjerenja.