Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trenutno razmatra izvještaj koji je rezultat javnog saslušanja o stanju u akreditaciji i nadzoru nad visokoškolskim ustanovama, a u kojem se predlaže sveobuhvatna reforma tog sistema.

Tokom saslušanja su saslušani novinari, istraživači, predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja, rukovodstvo Evropskog univerziteta KALOS Tuzla, ministar obrazovanja Tuzlanskog kantona, te predstavnici Ministarstva civilnih poslova i Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Komisija za borbu protiv korupcije istakla je da obrazovanje mora ostati javni interes, a ne prostor za sticanje profita.

Sva novčana sredstva koja se ostvare u visokom obrazovanju trebala bi se ulagati u nastavni proces, naučna istraživanja i razvoj nastavnog osoblja.

Zaključci predviđaju obavezu da sve visokoškolske ustanove jednom godišnje javno objave spisak diplomiranih studenata, magistara i doktora nauka s detaljima o studijskom programu i datumu izdavanja diplome.

Vijeće ministara BiH poziva se da pokrene sveobuhvatnu reformu akreditacije i kontrole kvaliteta, uključujući preispitivanje ovlasti Agencije za razvoj visokog obrazovanja.

Također, traži se da Vijeće ministara u roku od 90 dana pripremi zakonski prijedlog za uspostavljanje javnog registra svih zaposlenih u državnim institucijama, sa podacima o njihovoj stručnoj spremi i visokoškolskoj ustanovi.

Institucije poput VSTV-a, tužilaštava i inspekcija pozivaju se da istraže moguću krivičnu i koruptivnu odgovornost u vezi s nepravilnostima u visokom obrazovanju.

Predlaže se da se studijski programi iz medicine i drugih strateški važnih oblasti privremeno izvode samo na javnim univerzitetima, dok se ne uspostave čvrsti kontrolni mehanizmi.

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović opisao je razmjere problema kao zastrašujuće.

Kako je kazao, radi se o trgovini diplomama i kupovini znanja, gdje profit postaje važniji od obrazovanja.

Ocijenio je da je ovo posljednji trenutak za ozbiljnu reakciju institucija, jer bi u protivnom društvo izgubilo smisao.

Posebno je istakao slučaj Evropskog univerziteta KALOS Tuzla, kojem je 2022. oduzeta licenca za medicinski fakultet.

Uprkos tome, kako je naveo, ovaj univerzitet je za akademsku 2024/2025. godinu upisao 181 studenta medicine, uz školarinu od 10.000 KM po studentu.

Borenović je dodao da Komisija ima informacije o sličnim nepravilnostima i u drugim dijelovima BiH, primjerice u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.

Poslanica Rejhana Dervišević izjavila je da je njen prijedlog za hitnu izmjenu Zakona o zaštiti ličnih podataka u skladu sa zaključcima Komisije, te da bi to djelovalo kao antikoruptivni mehanizam.

Upravo je, kako je rekla, vrijeme da se rasvijetli mrak koji vlada u sistemu gdje se diplome prodaju i sakrivaju.

Poslanik Midhat Čaušević smatra da je ova problematika konačno dobila pažnju u javnosti, te da je Komisija obavila posao koji su druge institucije trebale učiniti mnogo ranije.

Dodao je da je potpuno neprihvatljivo da se zaštita ličnih podataka koristi kao izgovor za prikrivanje radnji koje su pogubne za društvo.