U središtu pažnje stručne javnosti našla se tehnika poznata kao “djelimično reprogramiranje ćelija”, koja podrazumijeva uticaj na rad određenih gena s ciljem da se dotrajale stanice vrate u funkcionalnije i mlađe stanje. Početna faza kliničkog istraživanja, koje vodi američka biotehnološka firma Life Biosciences, za sada je usmjerena isključivo na procjenu sigurnosti primjene kod ljudi, a ne na učinkovitost u usporavanju ili zaustavljanju starenja.

Napori da se produži ljudski životni vijek mogu uključivati sve, od pravilne prehrane i redovnog vježbanja do infuzija krvne plazme mladih donora.

Dok je prvi pristup potvrđen decenijama naučnih istraživanja, drugi je dobio dva upozorenja od Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), koja tvrdi da takvi tretmani nemaju dokazanu kliničku korist. Ipak, postoji i treći, naučno utemeljen put, a on polazi od stava da je starenje biološki proces koji se, poput mnogih drugih, može terapijski mijenjati.

Felipe Sierra, nekadašnji direktor Odeljenja za biologiju starenja Nacionalnog instituta za starenje, ističe da ovo polje ima dvije strane: jednu čini ozbiljna nauka s obećavajućim istraživanjima koja se, nažalost, ne testiraju dovoljno na ljudima, dok drugu čine prevaranti koji obećavaju više nego što je razumno.

Prije nešto više od sedmicu dana, prvi pacijent je primio eksperimentalnu gensku terapiju namijenjenu liječenju očnih bolesti, uključujući glaukom koji može dovesti do sljepila. Terapija cilja tri gena čiji je zadatak “djelimično reprogramiranje” starih ćelija, a u ovom konkretnom slučaju pokušava obnoviti funkciju neurona koji povezuju oko s mozgom.

David Sinclair, suosnivač Life Biosciencesa i profesor na Harvardu, svoju misiju opisuje kao primjenu terapija ćelijskog pomlađivanja u svrhu “preokretanja bolesti starenja”. Ipak, trenutna istraživanja samo procjenjuju sigurnost, a čak i ako budu uspješna, pred njima je dug put do dokazivanja da lijek djeluje. Svako ispitivanje efikasnosti morat će pokazati da genska terapija liječi glaukom, a ne da usporava biološko starenje, iako bi takav uspjeh bio važan dokaz koncepta za ćelijsko reprogramiranje.

Matt Kaeberlein, osnivač Instituta za istraživanje zdravog starenja i dugovječnosti na Univerzitetu u Washingtonu, smatra da bi uspjeh epigenetskog reprogramiranja označio prekretnicu za cijelo područje.

Nedavno prikupljanje sredstava podiglo je vrijednost biotehnološke kompanije NewLimit, koja se bavi dugovječnošću, na 3,1 milijardu dolara, iako prvi lijek ovog startapa neće ući u klinička ispitivanja na ljudima do sljedeće godine. Kompaniju je osnovao izvršni direktor Coinbasea Brian Armstrong, a nekoliko drugih biotehnoloških firmi povezanih s dugovječnošću ima veze s tehnološkim milijarderima.

Sam Altman, generalni direktor OpenAI-ja, uložio je 180 miliona dolara u Retro Biosciences, čija je vrijednost nedavno procijenjena na 1,8 milijardi dolara. S druge strane, Altos Labs, koji finansijski podržava osnivač Amazona Jeff Bezos, pokrenut je s čak tri milijarde dolara 2022. godine.