Novo istraživanje Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) pokazuje kako advokati, notari i računovođe koji djeluju u okviru legalnih djelatnosti omogućavaju pranje prihoda od kriminala na području zapadnog Balkana.

U izvještaju pod nazivom “Dozvola za pranje novca” detaljno se analizira uloga ovih profesionalnih posrednika koji koriste svoje stručno znanje i pravne mehanizme za prikrivanje porijekla nezakonito stečene imovine. Istraživanje je obuhvatilo 89 intervjua u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, te analizu procjena rizika i zakonodavnih okvira.

Iako su propisi za sprečavanje pranja novca (AML) u regionu uglavnom usklađeni sa evropskim i međunarodnim standardima, njihova primjena u praksi je slaba. Posebno je zabrinjavajuće nedovoljno prijavljivanje sumnjivih transakcija od strane određenih nefinansijskih subjekata i profesija.

Primjer iz Crne Gore ilustruje ozbiljnost problema: notari su tokom 2024. godine obradili gotovo 20.000 ugovora o kupoprodaji nekretnina vrijednih oko 1,6 milijardi eura, ali su prijavili samo dvije sumnjive transakcije. Sektor nekretnina i dalje predstavlja jedan od glavnih kanala za pranje novca, uz korištenje fiktivnih kompanija, lažnog fakturisanja i složenih korporativnih struktura.

Viša analitičarka GI-TOC-a Anesa Agović Đozo upozorava da se pranje novca sve više oslanja na specijalizovane profesionalne usluge. U Bosni i Hercegovini su, prema izvještaju, policijske akcije dovele do optužnica protiv notara, advokata i lokalnih zvaničnika osumnjičenih za nezakonite upise nekretnina i šeme pranja novca.

Notari su posebno izloženi riziku zbog svoje uloge u ovjeravanju transakcija nekretninama. Terenski koordinator za Kosovo Dardan Koçani ističe da je prijavljivanje sumnjivih transakcija u regionu izuzetno nisko, uprkos velikom obimu aktivnosti u visokorizičnim sektorima, zbog slabog nadzora, ograničenih povratnih informacija finansijsko-obavještajnih jedinica i pozivanja na profesionalnu tajnu.

Izvještaj također ukazuje na sve veću sofisticiranost šema pranja novca, uključujući korištenje prekograničnih korporativnih struktura, offshore aranžmana, kriptovaluta i složenih finansijskih instrumenata. Preporuke uključuju jači nadzor, unapređenje saradnje institucija, bolji pristup informacijama o stvarnom vlasništvu i efikasnije sankcije za kršenje propisa, saopćeno je iz GI-TOC-a.