Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim institucionalnim preprekama koje usporavaju usvajanje važnih zakona, što direktno utječe na evropske integracije i ekonomiju. Ključni problem je neusvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, zbog čega država, prema procjenama, svake godine gubi do pola milijarde konvertibilnih maraka.

Ovaj prijedlog zakona je čak 14 puta stavljen na dnevni red Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali nikada nije razmatran jer se političari nisu mogli usaglasiti oko sjedišta berze električne energije.

Od početka godine BiH plata kazne Evropskoj uniji jer nije uspostavila mehanizam za prilagođavanje granica ugljendioksida (CBAM), što je direktna posljedica neusvajanja pomenutog zakona.

U sektoru obnovljivih izvora energije situacija je također teška – u zemlji postoji više od 2.500 takvih elektrana ukupne snage oko 1.500 megavata, u koje je uloženo približno tri milijarde maraka, ali one ne mogu ostvariti puni potencijal.

„Da imamo uspostavljen ovaj zakon, uz ovu količinu proizvedene energije, na osnovu certifikata bismo godišnje mogli ostvariti i do pola milijarde maraka, koje Bosna i Hercegovina gubi zbog nepostojanja ovog zakona“, kazao je predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“ Admir Kapo.

Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika naglasio je da nepostojanje berze direktno utječe na troškove električne energije. „Nepostojanje berze itekako utiče na troškove, odnosno na nemogućnost naših proizvođača, ali i potrošača električne energije, da dobiju najpovoljnije ponude“, objasnio je Husika.

Politički dogovor je i dalje nedostižan – u opticaju su dva zakona: jedan koji je predložilo Vijeće ministara sa sjedištem berze u Mostaru, i drugi koji je usvojen u Predstavničkom domu sa sjedištem u Brčko distriktu. Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović više puta je predlagao da se bilo koji od ova dva prijedloga uvrsti na dnevni red, ali je Dragan Čović sada protiv oba – i to iz principa.

„Njemu je sporno da kaže da su imali dogovor da sjedište bude u Mostaru, a Predstavnički dom je, kako on to interpretira, donio drugačije rješenje tako što se ‘neko grubo poigrao u Predstavničkom domu'“, kazao je Ademović.

S druge strane, Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda (HDZ BiH), poručio je da izmještanje sjedišta berze nije realno. „Svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko su u zabludi, to se jednostavno neće desiti“, rekao je Čović.

Energetski stručnjak Amer Jerlagić ocijenio je da je žalosno što se gube desetine miliona maraka zbog lokacijskog spora. „Samo zbog toga da li će nešto biti u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci ili Tuzli. To je jedan pasivan odnos politike“, istakao je Jerlagić.

Sada kilovatsat koji se izvozi iz BiH košta gotovo duplo više zbog takse, a iz Sekretarijata energetske zajednice su jasno poručili da očekuju usvajanje zakona kako su bh. ministri obećali. Ipak, domaći političari ne osjećaju posljedice blokada, pa se nastavlja ista praksa.