Izgradnja južne plinske interkonekcije i način donošenja energetskih zakona na nivou Federacije i dalje predstavljaju kamen spoticanja u odnosima između Brisela i Washingtona. Dok Evropska unija insistira na striktnom usklađivanju s njenim pravilima, domaći političari poručuju da svako brani svoje interese, a Bosna i Hercegovina se u toj borbi mora snaći. Ostaje pitanje hoće li ova razvojna šansa postati uzrok međunarodnog političkog spora.

Brisel postavlja pravila, Washington ubrzava proces

Evropska unija ostaje dosljedna u zahtjevima prema zemljama kandidatima – zakoni se moraju uskladiti s evropskim standardima. Šef delegacije EU u BiH Luigi Soreca je 13. aprila uputio pismo premijerki Krišto i premijeru Nikšiću, podsjećajući na obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Soreca je za Euronews potvrdio da je svako drugačije tumačenje pisma pogrešno i obmanjujuće, te da se BiH obavezala na konkretne reformske mjere u energetici kroz Reformsku agendu Plana rasta za Zapadni Balkan.

S druge strane, Washington je znatno glasniji po pitanju južne interkonekcije. Američki pritisak je doveo do toga da nosioci vlasti u rekordnom roku završe posao koji inače traje mjesecima. Federalni premijer Nermin Nikšić nakon boravka u SAD-u tvrdi da su otvorena i ekonomska pitanja, ističući da su spriječili višegodišnje žalbe oko koncesije. “Spriječili da godinu dana idemo žalba na žalbu, ko će dobiti koncesiju. Pa da dočekamo da propadne kao Blok sedam. Imamo sada lobiste koje ne trebamo platiti, a vjerovatno smo u prilici da se ukinu carine na namjensku industriju iz BiH”, kazao je Nikšić.

Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto priznaje da postoje razlike u interesima, te da ostaje otvoreno pitanje investiranja i neslaganja s modelom EU. “Interes Bosne i Hercegovine je plinska infrastruktura. Ako to nismo mogli uraditi sa EU ili sami, što bi bilo idealno, možemo to onda uraditi s nekim drugim ko ima isti taj interes”, rekao je Forto.

Rokovi su kratki – sredinom naredne sedmice očekuje se potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Predsjedništvo BiH je dalo zeleno svjetlo, a iz hrvatske vlade stiže podrška gradnji i usvojenim zakonima. Potpredsjednik Vlade RH Branko Bačić istaknuo je da LNG terminal na Krku dodatno doprinosi stabilnosti u teškoj energetskoj krizi.

Postavlja se pitanje: treba li ubrzati projekte pod pritiskom investitora ili se striktno držati evropskih procedura? Iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu ukazuju na netransparentnost. Predsjednik ove stranke Semir Efendić upozorava: “Mi treba da se preispitamo da li želimo u Evropsku uniju ili nam je važnije u nekom trenutku udovoljavanje jednoj administraciji koja je vrlo specifična. Možemo ovo uporediti sa primjerom Grenlanda kada je rekao da će ga oteti, pa su se usprotivili. Ovdje nije imao ko da se usprotivi.”

Izgradnja plinovoda preko noći donijela je politički konsenzus, ali i otvorila pitanje: hoće li energetska razvojna šansa postati linija međunarodnog političkog razdora?