Andrej Plenković je izrazio zahvalnost Sjedinjenim Državama što su ubrzale proces realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, istakavši da će projekat nesumnjivo biti proveden ukoliko bosanskohercegovačka strana ispuni sve preuzete obaveze.

Premijer Hrvatske i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto potpisali su sporazum o izgradnji plinovoda koji će povezati dvije zemlje, dok je uz to usvojena i zajednička izjava sa SAD-om o podršci ovom projektu.

Na marginama skupa Inicijative triju mora u Dubrovniku, Plenković je naglasio kako je želja vlade bila da se sporazum potpiše upravo na tom događaju kako bi dobio neophodnu pažnju i važnost.

Južna interkonekcija, koja će Bosni i Hercegovini omogućiti pristup LNG terminalu na otoku Krku, predstavlja strateško energetsko oslanjanje BiH na Hrvatsku, ocijenio je premijer.

Plenković je kazao kako je upitno da li bi ovaj projekat ikada bio ostvaren bez zakonskog regulisanja ulaska američkih investitora.

Ulazak američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy u projekat omogućen je izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji, koje je Parlament Federacije BiH usvojio još u martu.

– Stoga treba zahvaliti američkoj strani što je ubrzala cijeli proces, poručio je Plenković.

Komentarišući primjedbe koje su na prijedlog sporazuma stigle iz Evropske unije, Plenković je rekao da su evropske institucije bile obaviještene o potpisivanju, te da je Hrvatska višekratno naglašavala strateški značaj Južne interkonekcije pred Evropskom komisijom i drugim tijelima.

Projekat je, prema njegovim riječima, mogao biti realiziran i evropskim sredstvima da je Brisel dao zeleno svjetlo, pa nema smisla da ga sada naknadno preispituje.

Hrvatska je potpisivanje sporazuma uslovila ekonomskom isplativošću projekta, odnosno minimalnim zakupom transportnog kapaciteta.

Plenković je istakao da je logično postojanje zaštitnih mehanizama, jer Hrvatska mora biti sigurna da će joj se ulaganje isplatiti i da će BiH ispuniti sve što je najavila sa svoje strane granice.

Ključno je, dodao je, osigurati kupce za 1,5 milijardi kubnih metara plina koji bi plinovodom trebao stići u BiH, zemlju koja još nije u potpunosti plinificirana.

– Projekat će sigurno biti realiziran ako se sa bosanskohercegovačke strane učini sve što je dogovoreno, naglasio je Plenković.

Hrvatski dio plinovoda, od Dugopolja preko Imotskog do granice s BiH, dug je 72 kilometra, a ukupna vrijednost investicije iznosi oko 170 miliona eura.

– Plinacro posjeduje svu potrebnu dokumentaciju i projekat je spreman, a Hrvatska smatra da se realizacija mora dogoditi, zaključio je Plenković.