Novo istraživanje pokazuje da se Zemlja zagrijava brže nego ikad, a glavni krivac su ljudske aktivnosti. Prema najnovijem izvještaju o indikatorima globalnih klimatskih promjena (IGCC), zagrijavanje uzrokovano čovjekom dostići će 1,37°C već u 2025. godini, što je opasan korak ka granici od 1,5°C postavljenoj Pariškim sporazumom. Ako se emisije ne smanje, taj prag bit će pređen oko 2030. godine, upozorava tim od više od 70 naučnika iz 56 institucija širom svijeta.

Ugljični budžet, odnosno količina CO2 koju još možemo emitovati bez prelaska granice od 1,5°C, iznosi svega 130 milijardi tona. Pri sadašnjoj stopi emisija, taj budžet bit će potrošen za tri godine. Globalne emisije stakleničkih plinova dostigle su rekordnih 56,8 milijardi tona ekvivalenta CO2 u 2024. godini, prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva. Koncentracije ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida rastu, a CO2 je sada na 425,6 dijelova na milion.

Zemljin energetski disbalans se više nego udvostručio u posljednjim decenijama, što znači da planeta skladišti toplinu brže nego ikad. To dovodi do zagrijavanja okeana i kopna, otapanja permafrosta, gubitka leda i porasta nivoa mora. Nivo mora je u 2025. godini porastao 23 centimetra u odnosu na 1901. godinu, a broj dana s morskim toplotnim talasima se više nego utrostručio od 1991. godine. Samo u 2025. zabilježeno je 65 takvih dana, što šteti ekosistemima i ribljim zalihama.

Na kopnu su temperature također u porastu – prosječne maksimalne temperature u posljednjoj deceniji bile su skoro pola stepena više nego u prethodnoj. Naučnici ističu da je gotovo svo zagrijavanje u posljednjih deset godina posljedica ljudskog djelovanja. Ipak, upozoravaju i na drugi problem: smanjenje finansiranja prijeti ključnim svjetskim setovima podataka koji se koriste za praćenje klime, što bi moglo oslabiti buduće procjene i usporiti klimatsku akciju.