Prema istraživanjima, znatan broj ljudi ne uspijeva zadovoljiti dnevne potrebe za kalcijumom. U ugroženoj skupini su osobe s nižim primanjima, žene u postmenopauzi, ali i oni koji izbjegavaju mliječne proizvode. Organizam često šalje jedva primjetne znakove prije nego što nastupe ozbiljniji problemi poput prijeloma.

Kalcijum je mineral koji se u najvećoj koncentraciji nalazi u ljudskom tijelu. “Ključan je za izgradnju i održavanje jakih kostiju i zuba, ali i za rad mišića, prijenos nervnih impulsa, zgrušavanje krvi i lučenje hormona”, izjavila je nutricionistica Roxana Ehsani. Dnevne potrebe se mijenjaju tokom života, od 200 do 1.300 miligrama, zavisno od starosti.

Učestali grčevi u mišićima mogu ukazivati na manjak kalcijuma. “Kalcijum je neophodan za pravilno stezanje mišića, tako da ukočenost ili grčevi mogu biti signal njegove deficijencije”, naglasila je nutricionistica Elizabeth Ward. Ovaj mineral djeluje kao elektrolit bitan za funkciju nerava i mišića; kada mu nivo u krvi opadne, nervi postaju preosjetljivi, što izaziva grčeve i trzaje.

Ako u posljednje vrijeme imate više problema sa zubima, trebalo bi provjeriti unos kalcijuma. “Kada neko ima loše oralno zdravlje, poput krhkih zuba, oslabljenih korijena ili nadraženih desni, moguće je da ne unosi dovoljno kalcijuma”, kazala je Ehsani. Oko 95 posto zubne mase čini kalcijum-fosfat, mineral koji im daje čvrstinu. Dugotrajan nedostatak kalcijuma može ugroziti zdravlje zuba i usne šupljine. Ako primjećujete pojačanu osjetljivost, česta oštećenja ili nelagodu pri žvakanju, svakako posjetite stomatologa.

“Kalcijum učestvuje u funkcionisanju nervnog sistema, pa pri njegovom nedostatku možete osjetiti trnce u rukama, nogama ili oko usana. Utrnulost i peckanje spadaju među najčešće znakove niskog kalcijuma”, objasnila je Ward. S obzirom na to da kalcijum pomaže u prenosu električnih signala između nervnih ćelija, njegov manjak može poremetiti komunikaciju nerava, što dovodi do osjećaja peckanja, trnjenja ili utrnulosti.

Kalcijum ima značajnu ulogu u održavanju ravnoteže tekućina u tijelu i pravilnom radu srca. “Normalan srčani ritam zavisi od odgovarajućeg nivoa kalcijuma, a usporen rad srca i nizak krvni pritisak mogu biti simptomi hipokalcemije”, istakla je Ward. Drugim riječima, nedovoljan unos kalcijuma može narušiti električne impulse koji regulišu rad srca, što potencijalno vodi ka bradikardiji (usporenom otkućaju) ili hipotenziji (niskom krvnom pritisku).

Smanjenu gustinu kostiju nije lako uočiti bez pregleda, ali ona može biti važan pokazatelj dugotrajnog manjka kalcijuma. “Do gubitka koštane mase dolazi kada organizam uzima kalcijum iz kostiju kako bi održao njegov nivo u krvi. U kostima se nalazi čak 99 posto ukupnog kalcijuma u tijelu”, objasnila je Ward. Kada unos kalcijuma nije dovoljan duže vrijeme, posljedice su oslabljene kosti i češći prijelomi. “Kod sportista i fizički aktivnih osoba učestali stresni prijelomi ili povrede kostiju mogu biti znak da organizam ne dobija dovoljno kalcijuma za održavanje njihove čvrstoće”, dodala je Ehsani.

Mliječni proizvodi su među najbogatijim izvorima kalcijuma, ali postoje i druge opcije za one koji ih ne konzumiraju. U ishranu možete uključiti: obogaćene sokove od pomorandže, sojino mlijeko, integralne žitarice, tofu, sardine i losos iz konzerve. Po potrebi, dodaci prehrani mogu pružiti dodatnu podršku. Tijelo najbolje apsorbuje kalcijum u dozama do 500 mg odjednom, a preporučuje se izbor preparata koji sadrže i vitamin D jer on poboljšava njegovu apsorpciju.

Nemojte čekati da dođe do prijeloma da biste počeli razmišljati o unosu kalcijuma, posebno ako pripadate rizičnim grupama. Kalcijum je od presudnog značaja za zdravlje kostiju i zuba, ali i za pravilno funkcionisanje mišića, nerava i srca. Ako primjećujete simptome poput grčeva, osjetljivosti zuba, trnaca, promjena u radu srca ili krvnom pritisku, obratite se ljekaru. Jednostavna analiza krvi može pokazati nivo kalcijuma, dok vam nutricionista može pomoći da prilagodite ishranu svojim potrebama.