Bolesti srca su i dalje najčešći uzrok smrti kod muškaraca, a čine otprilike svaki peti smrtni slučaj u muškoj populaciji. Iako su godine, genetika i porodična historija važni, promjene u načinu života, posebno u ishrani, mogu značajno unaprijediti zdravlje kardiovaskularnog sistema. Pozitivna vijest je da unapređenje prehrane ne mora biti složeno, jer se namirnice koje stručnjaci preporučuju lako mogu uključiti u svakodnevne ili sedmične obroke.

Masne ribe poput lososa, sardina i pastrmke izvanredan su izvor omega-3 masnih kiselina, čiji su blagotvorni učinci na srce dobro dokumentirani. Ove ribe obiluju eikozapentaenskom kiselinom (EPA) i dokozaheksaenskom kiselinom (DHA), koje su povezane s boljim zdravljem srca. Istraživanja ukazuju da EPA i DHA mogu sniziti nivo triglicerida, ublažiti upalne procese i poboljšati funkciju krvnih sudova. Novije studije dodatno ističu prednosti za muškarce, imajući u vidu povezanost kardiovaskularnog i seksualnog zdravlja. Kardiologinja dr. Jane Morgan izjavila je za EatingWell da muškarci u prosjeku ranije obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, te da omega-3 kiseline iz masne ribe mogu smanjiti trigliceride, rizik od aritmije i upale, podupirući zdravlje krvnih sudova. Naglasila je da je erektilna disfunkcija često rani znak upozorenja na probleme s krvnim sudovima, koji se javljaju godinama prije nego što srčana bolest postane klinički očita. Preporučuje se zamjena jedne do dvije porcije crvenog mesa sedmično lososom, pastrmkom ili sardinama.

Zobene pahuljice pružaju hranjive tvari koje poboljšavaju funkciju krvnih sudova i održavaju zdrav nivo holesterola, kaže dr. Casey Joy. Sadrže beta-glukan, rastvorljivo vlakno koje redovnom konzumacijom smanjuje LDL („loš“) holesterol tako što smanjuje njegovu apsorpciju u probavnom traktu. Dr. Morgan ističe da muškarci srednjih godina često imaju kardiometabolički rizik i prije dijagnoze, koji se očituje povećanim strukom, graničnom hipertenzijom, povišenim trigliceridima i predijabetesom, te da zob može direktno djelovati na ovu fiziologiju. Osim toga, zob pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, što je ključno za kardiovaskularno zdravlje, a može se dodavati u smutije, domaće energetske pločice i peciva.

Orašasti plodovi se često previde zbog visokog kalorijskog sadržaja, ali istraživanja pokazuju da umjerene količine blagotvorno djeluju na srce. Orasi i pistaći posebno su bogati nezasićenim mastima, vlaknima, fitosterolima, antioksidansima i drugim biljnim spojevima koji podržavaju rad krvnih sudova. Oni su i dobar izvor biljne omega-3 masne kiseline alfa-linolenske kiseline (ALA), koju tijelo u maloj mjeri pretvara u EPA i DHA. Kardiolog dr. Joseph Amirian navodi da su namirnice bogate omega-3 proteinima, poput oraha, povezane s povoljnijim profilom holesterola, nižim nivom triglicerida i višim nivom HDL-a, te smanjenom upalom i boljim zdravljem arterija. Umjesto čipsa ili ultra-prerađenih grickalica, preporučuje se držati pri ruci činiju oraha, pistaća ili mješovitih orašastih plodova, pritom birajući neslane sorte kako bi se ograničio unos natrijuma.

Špinat, kelj, blitva i drugo lisnato povrće obezbjeđuju kalijum, magnezijum, vlakna i antioksidanse, koji pomažu u održavanju zdravog krvnog pritiska i funkcije krvnih sudova. Kalijum je posebno važan jer može neutralizirati štetne efekte natrijuma na krvni pritisak, što je korisno za muškarce koji često unose više natrijuma nego što je preporučeno. Dr. Toralben Patel kaže da lisnato zelenilo poput špinata ili kelja može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i održavanju zdravlja arterija, te savjetuje dodavanje špinata u smutije, kelja u supe ili prženje zelenila kao jednostavan prilog.

Borovnice, kupine, maline, jagode i brusnice prepune su antioksidanasa koji štite od oksidativnog stresa, izjavio je dr. Patel, ističući da oksidativni stres može oštetiti ćelije i potaknuti upalu, koja je uključena u razvoj kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja pokazuju da muškarci imaju veći rizik od srčanih bolesti, ali i da rjeđe konzumiraju bobićasto voće, uprkos njihovim značajnim koristima. Bez obzira na to da li se koriste svježe ili smrznute, bobiće su odličan izbor za podršku srcu, a mogu se dodavati u zobene pahuljice, jogurt i smutije ili jesti same kao prirodno slatka užina.

Kada je riječ o zdravlju srca, ne postoji čudotvorna hrana koja može spriječiti bolesti, već je ključ u izgradnji cjelokupne ishrane bogate hranjivim tvarima koja podržava zdrav nivo holesterola, regulira krvni pritisak, smanjuje upalu i poboljšava funkciju krvnih sudova. Masna riba, zob, orasi, lisnato povrće i bobičasto voće neke su od najboljih opcija za srce koje se mogu uključiti u prehranu, jer pružaju brojne nutrijente poput omega-3 kiselina, vlakana, kalijuma i antioksidanasa. Češćim odabirom ovih namirnica umjesto ultra-prerađene hrane može se značajno doprinijeti zdravijem srcu u godinama koje dolaze.