Prema današnjem izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), dugotrajni prekid isporuka goriva s Bliskog istoka, izazvan ratom SAD i Irana, nanio bi ozbiljnu štetu svjetskoj privredi, gurajući pojedine države u recesiju i podstičući inflaciju i rast nezaposlenosti.

Najteže posljedice osjetile bi azijske zemlje koje su izrazito ovisne o uvozu sirove nafte, goriva i prirodnog plina iz Perzijskog zaljeva, a čije su isporuke gotovo u potpunosti zaustavljene zatvaranjem Ormuskog moreuza zbog prijetnje iranskim napadom, navodi se u izvještaju ove organizacije.

Dramatičan skok cijena energenata i inflacija imali bi globalne posljedice, a svjetski ekonomski rast pao bi na nivoe koji nisu viđeni još od pandemije COVID-19 i velike finansijske krize s kraja prošle decenije.

Prema scenariju OECD-a koji predviđa dugotrajne poremećaje, globalni privredni rast usporio bi sa 3,4 posto u prošloj godini na 2,1 posto ove i 1,8 posto u 2027. godini, što bi moglo gurnuti neke ekonomije u recesiju ili na njenu granicu.

U alternativnom scenariju s kraćim prekidima, gdje bi se proizvodnja i isporuke iz Zaljeva počele normalizirati sredinom godine, rast bi se ove godine smanjio na 2,8 posto, a sljedeće bi porastao na 3,1 posto.

„Globalna ekonomija ušla je u 2026. godinu sa snažnim momentumom, ali su izgledi značajno oslabili od početka rata na Bliskom istoku, a efekti će se vjerovatno osjećati još neko vrijeme“, izjavio je generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann. „Što duže traju poremećaji, veći su ekonomski i socijalni troškovi“, dodao je.

Cormann je upozorio da državna izdvajanja za smanjenje troškova goriva moraju biti usmjerena na one kojima su najpotrebnija i privremenog karaktera, kako bi se izbjeglo prekomjerno zaduženje i očuvali poticaji za energetsku efikasnost.

Stalna prijetnja za pomorski saobraćaj smanjila je prolazak brodova kroz Ormuski moreuz za više od 90 posto u odnosu na predratno stanje, što je poremetilo otprilike petinu svjetskih zaliha sirove nafte, goriva i prirodnog plina.

Izvještaj OECD-a dolazi nakon studije UN-a koja upozorava da će više cijene energije pogoditi gotovo milijardu ljudi u siromašnim zemljama i malim ostrvskim državama koje zavise od uvoza goriva, prisiljavajući ih na izbor između plaćanja energetskih računa i ulaganja u osnovne javne usluge.

Više od 30 posto stanovništva u tim državama već živi ispod granice ekstremnog siromaštva, koja je definirana kao život s tri dolara dnevno ili manje.

OECD je međunarodna međuvladina organizacija i politički forum koji okuplja 38 država s tržišno orijentiranim ekonomijama, a sjedište mu se nalazi u Parisu.