Ministar pravosuđa Damir Habijan predstavio je paket izmjena kojima se u hrvatski pravni sistem uvodi kazna doživotnog zatvora, uz poseban mehanizam nadzora nad osobama koje i nakon izdržane kazne predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.

Tri su ključne tačke reforme, naveo je Habijan – uvođenje doživotne robije, redefinisanje sigurnosne mjere nadzora nakon izdržavanja kazne te donošenje posebnog zakona o smještaju opasnih pojedinaca pod stalni nadzor.

Doživotni zatvor biće alternativa za najteža krivična djela za koja je sada predviđena dugogodišnja kazna, a osuđenici će moći tražiti uvjetni otpust nakon 25 godina, po modelu koji primjenjuju pojedine članice Evropske unije.

Povod za izmjene, kako je ministar istakao, bio je težak zločin u Drnišu gdje je ubijen 19-godišnjak, a osumnjičeni je već ranije bio osuđivan za ubistvo.

Uvodi se i potpuno novi institut – osobe koje su odležale zatvorsku kaznu, ali su i dalje procijenjene kao opasne, bit će smještene u posebne ustanove pod stalnim nadzorom, po uzoru na njemačko rješenje.

O toj mjeri odlučuje sud na osnovu stručnih vještačenja i prijedloga nadležnog tijela, uz obavezno godišnje preispitivanje.

Ministar je upozorio na hronični nedostatak zatvorskih kapaciteta – trenutno je u hrvatskim kaznionicama smješteno oko 5.000 osoba, iako je kapacitet tek 4.000 mjesta, te je najavio širenje i izgradnju novih objekata.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić pojasnila je da nova ustanova neće biti ni klasična bolnica ni zatvor, već posebna ustanova za osobe bez dijagnoze duševne bolesti, ali s izraženim nasilnim obrascima ponašanja, gdje će se provoditi tretman, a ne liječenje.

Prema procjenama, broj osoba koje bi mogle biti obuhvaćene ovom mjerom iznosi manje od deset.