Stranka Domovinski pokret očekuje da će u narednih desetak dana biti jasno kakav stav će HDZ zauzeti prema njihovom prijedlogu rezolucije namijenjene jačanju političkog statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Glavni sekretar stranke Mladen Barać potvrdio je da su dvije političke opcije već održale prvi radni sastanak i dogovorile nastavak razgovora oko dokumenta koji se sastoji od osam tačaka. Prema njegovim riječima, sastanak je upriličen u zgradi Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, a cilj je postizanje zajedničkog stava o tekstu koji je pripremio Domovinski pokret.

Barać je naglasio da je prijedlog rezolucije gotov iz ugla njegove stranke, ali da su spremni za diskusiju s političkim partnerima i za prijedloge koji bi eventualno mogli biti uvršteni u konačnu verziju dokumenta. Nakon razgovora sa koalicionim partnerima, među kojima je i HDZ, dokument bi trebao biti proslijeđen svim zastupničkim klubovima u Hrvatskom saboru, kao i Uredu predsjednika Republike Hrvatske.

Objašnjavajući zašto je Domovinski pokret odlučio predložiti rezoluciju umjesto deklaracije, Barać je podsjetio na dokumente koje je Sabor usvajao 2011. i 2018. godine. Ocijenio je da su ti akti sadržavali analizu stanja i evidentirali probleme, ali da nisu donijeli željene promjene.

Posebno se osvrnuo na deklaraciju iz 2018. godine, donesenu nakon presude u predmetu Ljubić, koja je tražila hitne izmjene izbornog zakonodavstva u BiH. Istakao je da od tada nije bilo pomaka po tom pitanju, dok su se u međuvremenu izmijenile političke prilike i geopolitički odnosi u regionu i svijetu.

Zbog toga, kako je rekao, Domovinski pokret smatra da je potreban odlučniji angažman Hrvatske po pitanju statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dodao je da predložena rezolucija predstavlja konkretniji pristup u odnosu na ranije političke poruke i deklarativna opredjeljenja.

Na pitanje je li stranka ublažila ranije najavljene prijedloge, Barać je odgovorio da nisu odustali ni od jednog cilja. Naveo je da se ideje o trećem entitetu ili Herceg-Bosni već dugo pojavljuju u političkim raspravama u BiH, te podsjetio na nedavnu izjavu Dragana Čovića da je treći entitet legitiman zahtjev hrvatskog naroda u BiH više od tri i po decenije.

Prema njegovim riječima, rezoluciju vidi kao početni korak u rješavanju pitanja preglasavanja Hrvata, koje se, kako tvrdi, prije svega ogleda kroz izborni sistem i izborne jedinice.

Komentirajući ocjene zastupnika Nine Raspudića da predloženi dokument ne donosi ništa novo u odnosu na postojeće ustavne odredbe i ranije saborske dokumente, Barać je rekao da se ne slaže s tom ocjenom. Ustvrdio je da svih osam tačaka rezolucije predstavljaju iskorak u odnosu na dosadašnji pristup.

Tokom konferencije za medije nije želio otkriti ko su članovi stručne radne skupine koja je učestvovala u izradi prijedloga. Kazao je tek da je riječ o ustavnopravnim stručnjacima koji dobro poznaju ustavnu strukturu BiH i političke procese povezane s tom temom.

Najavio je i organizaciju okruglog stola posvećenog rezoluciji, na kojem će dio stručnjaka uključenih u njenu izradu predstaviti svoje stavove javnosti.