Veliki broj ljudi ljeti ne gasi klima-uređaj tokom cijele noći, uvjeren da će tako bolje spavati. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da previše rashlađena prostorija može izazvati česta buđenja, umor i opću nelagodu.

Kada temperatura u spavaćoj sobi padne ispod ugodnog nivoa, organizam troši dodatnu energiju da zadrži tjelesnu toplinu. Tijelo se, umjesto da se odmara, prilagođava hladnoći pa se ujutro možete probuditi iscrpljeni i pored dovoljno sati provedenih u krevetu.

Nedovoljno podešen termostat često je glavni krivac – klima se podesi navečer prema vrućoj prostoriji, a tokom noći vanjska temperatura dodatno padne. Uređaj i dalje hladi, pa se mnogi bude smrzli, s ukočenim vratom ili napetim mišićima.

Osim stepena hlađenja, bitna je i kvaliteta zraka u prostoriji. Klima-uređaj isušuje zrak, a ako se filteri redovno ne održavaju, prašina i alergeni slobodno kruže prostorijom. Kod osoba s osjetljivim disajnim putevima to može dovesti do suhog grla, zapušenog nosa ili iritacije očiju.

Umjesto stalnog rada uređaja, stručnjaci preporučuju tajmer koji klima-uređaj isključuje nakon prvih nekoliko sati spavanja. Dobro dođu i lagana pamučna posteljina, spuštene roletne tokom dana te kratko provjetravanje sobe prije odlaska na počinak.

Klima-uređaj svakako nije zabranjen, ali cijelu noć na ekstremno niskoj temperaturi nije pametno rješenje. Ugodna temperatura i pravilna upotreba mogu ljetne noći učiniti osvježavajućim bez nepoželjnih efekata na zdravlje.