Američka agencija NOAA potvrdila je da su u tropskom dijelu Tihog okeana nastupili uslovi za pojavu fenomena El Niño, koji je povezan s porastom globalnih temperatura. Ova potvrda uslijedila je nakon naglog zagrijavanja površine mora i okončanja faze La Niñe početkom godine.

Izmjereno je da temperatura površine okeana u centralnom i tropskom Pacifiku prelazi prag od 0,5 stepeni Celzijusa iznad uobičajenog prosjeka, što NOAA smatra kriterijem za proglašenje El Niña. Agencija je također zabilježila promjene u obrascu vjetrova iznad ekvatorijalnog Pacifika, što ukazuje da atmosfera sada reagira na topliji okean.

Prognoze ukazuju na mogućnost izuzetno snažnog događaja, a NOAA procjenjuje 63 posto šanse da će između novembra i januara nastupiti vrlo jak El Niño, koji bi se mogao svrstati među najsnažnije od 1950. godine. Do sada su najintenzivniji El Niño fenomeni zabilježeni u periodima 1982/83, 1997/98. i 2015/16.

Pojedini meteorološki modeli iz Amerike i Evrope predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle porasti za više od tri stepena iznad prosjeka. NOAA, međutim, upozorava da čak i vrlo snažan El Niño ne izaziva iste posljedice u svim dijelovima svijeta, iako povećava vjerovatnoću ekstremnih vremenskih prilika.

Stručnjaci su posebno zabrinuti jer se ovaj fenomen razvija u vrijeme već izraženog globalnog zagrijavanja. Prema riječima profesora Adama Scaifea iz britanskog Met Officea, efekti El Niña nadovezat će se na postojeći porast temperatura uzrokovan klimatskim promjenama.

Vrlo snažan El Niño obično podiže globalnu temperaturu zraka za oko 0,2 stepena Celzijusa ispuštajući toplotu iz okeana u atmosferu. Zbog toga pojedini naučnici smatraju da bi 2027. godina mogla donijeti nove temperaturne rekorde i ponovo premašiti granicu od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijske nivoe.

Posljedice El Niña najviše se osjećaju u tropskim regijama. Povećana opasnost od poplava postoji u sjevernom Peruu, južnom Ekvadoru, dijelovima istočne Afrike, centralne Azije i juga Sjedinjenih Američkih Država, dok istovremeno prijeti suša i šumski požari u Australiji, Indoneziji i sjevernim dijelovima Južne Amerike, što može utjecati na poljoprivredu i globalne zalihe hrane.

Ovaj klimatski fenomen obično smanjuje broj uragana u Atlantiku, ali manjak padavina može stvoriti probleme u pojedinim regijama, uključujući dijelove Srednje Amerike.

Dok NOAA i Japanska meteorološka agencija smatraju da je El Niño već nastupio, australski meteorolozi koriste strože kriterije i navode da se Pacifik tek približava potrebnim uslovima. Ipak, i oni očekuju da će se fenomen razviti tokom ove godine i da bi mogao biti snažan.

El Niño se javlja svake dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Naučnici navode da još uvijek nema konačnog dokaza da klimatske promjene čine ove događaje češćim ili jačim, ali upozoravaju da topliji svijet može pojačati njihove posljedice.